Objave - zanimljivosti
Utjecaj klimatskih promjena na budućnost poljoprivrede
Kako DHMZ daje podršku poljoprivrednicima
DHMZ, 14. 7. 2023. - Proizvodnja hrane, posebice u doba klimatskih promjena, strateško je pitanje za društvo budućnosti. Od svih gospodarskih sektora, upravo je poljoprivreda jedan od najugroženijih, jer u potpunosti ovisi o klimi, promjenama u temperaturi i oborinama te ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima. Međutim, veza poljoprivrede i klimatskih promjena nije tako jednostavna. Poljoprivreda ima važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena, međutim poljoprivredni sektor jedan je od izvora stakleničkih plinova te doprinosi klimatskim promjenama.
Kako ublažiti učinke klimatskih promjena, minimalizirati njihove štetne posljedice na poljoprivredu te na koji način DHMZ može pomoći našim poljoprivrednicima kako bi učinili taj nužno potreban prijelaz na učinkovitu, održivu i klimatskim promjenama prilagođenu poljoprivrednu proizvodnju otkrivaju stručnjaci i znanstvenici Službe za agrometeorologiju:
dr. sc. Mislav Anić, Petra Sviličić i dr. sc. Ivana Čavlina Tomašević.
Kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu i zašto njihov utjecaj nije isključivo negativan?
Održivost poljoprivredne proizvodnje ovisi o spremnosti uvođenja novih praksi upravljanja gospodarstvom
Kako DHMZ pomaže poljoprivrednicima u prilagodbi proizvodnje klimatskim promjenama
Kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu i zašto njihov utjecaj nije isključivo negativan?
Kako klimatske promjene utječu na poljoprivrednu proizvodnju? S kojim se točno posljedicama poljoprivreda susreće?
Proizvodnja hrane izrazito je složen proces koji ovisi o brojnim čimbenicima i kao takav predstavlja veliki izazov. Uslijed klimatskih promjena te onečišćenja tla, atmosfere i voda, proizvodnja i kvaliteta hrane, kao i sam opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta postaju sve više i više ugroženi. Istraživanja provedena u mnogim zemljama ukazuju na smanjenja u prinosu poljoprivrednih kultura uslijed toplinskih valova i suše koji postaju sve češći, intenzivniji i dugotrajniji. Globalno zagrijavanje povećava učestalost i ekstremnih vremenskih događaja kao što su oluje s tučom koja, ovisno o veličini, oštećuje plodove voćnih i povrtnih kultura kao i same biljke. Obilna količina oborine može izazvati poplave tijekom kojih može propasti i kompletan prinos. Osim toga, klimatski uvjeti postaju sve povoljniji za razvoj biljnih bolesti i štetnika koji zbog produljenja sezone rasta mogu razviti više generacija tijekom godine i uzrokovati znatnu štetu na poljoprivrednim kulturama. Uslijed blagih zima vegetacija biljaka započinje sve ranije, a samim time biljke su ugroženije ako u njihovoj najosjetljivijoj fazi dođe do naglog zahladnjenja ili pojave mraza. Dugotrajni toplinski valovi i sušna razdoblja stvaraju povoljne uvjete za nastanak i širenje požara raslinja koji osim šuma uništavaju i poljoprivredne površine te tako uzrokuju velike ekonomske gubitke. Posljedice klimatskih promjena vidljive su i u stočarstvu. Uslijed toplinskih valova mliječna goveda doživljavaju toplinski stres što za posljedicu ima smanjenu dnevnu proizvodnju mlijeka. Kako bi se ublažili veliki ekonomski gubici, u poljoprivrednu proizvodnju bit će potrebno više ulagati i prilagoditi novonastalim uvjetima. Potrebna su i dodatna ulaganja u agrometeorološka istraživanja.
Koliko je poljoprivredni sektor u odnosu na druge gospodarske sektore ugroženiji od posljedica klimatskih promjena?
Posljedice klimatskih promjena uočene su u svim gospodarskim sektorima među kojima je poljoprivredni sektor jedan od najugroženijih s obzirom na to da poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o klimatskim i vremenskim uvjetima. Dugotrajna vruća i sušna razdoblja negativno utječu na količinu i kvalitetu poljoprivrednih prinosa. Sama poljoprivreda igra važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena s obzirom na to da biljke procesom fotosinteze uklanjaju ugljik iz atmosfere, no s druge strane, poljoprivredni sektor predstavlja značajan izvor stakleničkih plinova čime zapravo doprinosi klimatskim promjenama. Valja istaknuti da posljedice klimatskih promjena na poljoprivredu nisu isključivo negativne. Produljenjem sezone rasta otvara se potencijal za većim prinosima nekih poljoprivrednih kultura. Također, veća količina akumulirane topline koja se očituje kroz temperaturne sume otvara potencijal za uzgoj poljoprivrednih kultura koje se tradicionalno uzgaja u toplijim krajevima.
Održivost poljoprivredne proizvodnje ovisi o spremnosti uvođenja novih praksi upravljanja gospodarstvom
Hoće li doći do promjena vrsta kultura koje će se uzgajati u Hrvatskoj, a tradicionalno nisu tipične za klimu tog podneblja?
Klimatski uvjeti u Hrvatskoj polako postaju povoljni za uzgoj kultura koje se tradicionalno uzgajaju u južnijim krajevima. Za uspješan uzgoj tih kultura valja uvažiti i druge čimbenike, ne samo klimatske uvjete. Klimatski uvjeti u nizinskom dijelu kontinentalne Hrvatske postaju povoljni za uzgoj kultura koje su do sada uspijevale u obalnom dijelu zemlje.
Primjerice, akumulirana količina topline na istoku zemlje približava se granici koja je potrebna za uzgoj crnih sorti vinove loze koje se tradicionalno uzgajaju u Dalmaciji. Potencijal za uzgoj drugih poljoprivrednih kultura otvara se i u gorskim predjelima. Možemo očekivati da se karta vrsta koje se uzgajaju u regijama Hrvatske promijeni.
Poljoprivrednici se u Hrvatskoj, u zadnjih nekoliko tjedana, suočavaju s nizom prirodnih nepogoda. Sezonska prognoza najavljuje kako će ovo ljeto biti iznadprosječno toplo. Nadalje, prema sezonskim prognozama očekuje se da će oborina u kolovozu biti unutar prosjeka (u Dalmaciji i iznad prosjeka), no ipak, suša je najčešća nepogoda koja nanosi najviše štete poljoprivrednicima. Što poljoprivrednici trebaju učiniti kako bi njihova gospodarstva bila isplativa i održiva?
Isplativost i održivost poljoprivredne proizvodnje uvelike ovisi o spremnosti uvođenja novih praksi upravljanja gospodarstvom, čime se povećava konkurentnost i produktivnost. U prvom redu tu je izbor sorti koje su otpornije na ekstremne vremenske prilike, odnosno na sušu ili prekomjernu količinu vode. Sorte koje će na istoj površini dati veće prinose uz manju potrošnju vode trebale bi biti novi standard u sjetvi. Pridržavanjem plodoreda i uvođenjem pokrovnih usjeva između glavnih sjetvi povećava se hranjivost tla i količina raspoloživog dušika, odnosno sprječava se dodatna degradacija tla i gubitak vlage. S obzirom na to da su površine pod navodnjavanjem u Hrvatskoj ionako vrlo skromne, velike napore treba uložiti u povećanje kapaciteta zadržavanja vlage u tlu i to poboljšanjem kvalitete i strukture tla novim načinima obrade tla te primjenom organskih gnojiva. Na navodnjavanim poljima, ulaganje u učinkovitost sustava za navodnjavanje također može poboljšati otpornost na sušu, pritom se oslanjajući na meteorološke prognoze, kako bi se smanjila količina vode za navodnjavanje u slučaju skorog dolaska kiše. Održiva gospodarstva uključuju i korištenje pročišćene sive vode, ali i skupljanje kišnice. Uz sve to, dolaze i nove tehnologije automatiziranih sustava koji bi trebali olakšati upravljanje usjevima i smanjiti potrošnju zaštitnih sredstava ciljanim tretiranjem samo zaraženih biljaka, ali ne i cijelog usjeva. Sve to skupa podrazumijeva dodatnu edukaciju i razmjenu znanja i praktičnih iskustava kroz podršku različitih institucija i udruga.
Kako DHMZ pomaže poljoprivrednicima u prilagodbi njihove proizvodnje klimatskim promjenama
Koja je uloga DHMZ-a u prilagodbi naše poljoprivrede klimatskim promjenama?
Temeljna zadaća DHMZ-a je motrenje stanja atmosfere, izrada procjene rizika od pojedinačnih vremenskih nepogoda te razvoj sustava za prognozu i upozorenja na olujna nevremena i druge ekstremne vremenske događaje. U tome smjeru DHMZ pruža podršku poljoprivrednicima kroz izradu različitih specijaliziranih produkata i agrometeoroloških prognoza, što olakšava upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Konstantnim ulaganjem u istraživanje i razvoj omogućava se kontinuitet napretka u pružanju kvalitetnih informacija prema poljoprivrednicima. Krajem 2021. godine izdali smo prvi Agroklimatski atlas Hrvatske u kojem se nalaze karte i tablice s podacima značajnih agroklimatskih parametara, koje mogu poslužiti u određivanju temperaturnog režima zraka i tla, vodne ravnoteže te određivanju indeksa opasnosti od požara raslinja. U pripremi je i izrada Agroklimatskog atlasa – Klimatske promjene u kojem će biti obuhvaćeni trendovi promjene agroklimatskih parametara, ali i uključene klimatske projekcije u budućnost, na temelju čega će se moći donositi strateške odluke i smjernice u planiranju otporne i održive poljoprivredne proizvodnje.
Koji produkti DHMZ-a mogu pomoći poljoprivrednicima u ublažavanju šteta i izazova koje donose ekstremi, kao posljedica klimatskih promjena?
Na mrežnim stranicama DHMZ-a nalazi se mnogo korisnih informacija koje mogu pomoći poljoprivrednicima u nošenju s vremenskim izazovima. Zapravo, može se reći da svaki poljoprivrednik, ovisno o vrsti informacije koju traži, može naći ono što mu treba. Pravovremenim reagiranjem na upozorenja DHMZ-a moguće je značajno umanjiti štete na poljoprivrednom gospodarstvu sklanjanjem mehanizacije i strojeva te zaštitom osjetljivih nasada postavljanjem mreža. Kod ublažavanja šteta u prvom redu su to upozorenja na nepovoljne vremenske prilike. Potom slijedi radarska slika, koja je od ove godine dostupna za cijelo područje Hrvatske zahvaljujući realizaciji EU strukturnog projekta METMONIC. Za praćenje stanja tu su agrometeorološki podaci koji nude tjedni pregled agrometeorološkog stanja, temperature tla i zraka, agrometeorološke karte, zatim mjesečni agrometeorološki bilten i indeksa opasnosti od šumskih požara. Na mrežnim stranicama dostupne su i posebne, agrometeorološke prognoze po regijama do šest dana unaprijed te izgledi.
Sve navedena specijalizirane, agrometeorološke informacije kao i ostale produkte DHMZ-a poljoprivrednik zbirno može koristiti u svojim svakodnevnim odlukama u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom. I dalje ćemo se truditi uvoditi nove produkte, osluškujući potrebe poljoprivrednika, ali i ostalih korisnika kako bi im omogućili vrijedne informacije i pružili podršku u ublažavanju šteta.