Objave - zanimljivosti
40 godina registrirane znanstvene jedinice u DHMZ-u
DHMZ, 9. 12. 2016. − U studenome ove godine napunilo se 40 godina od službenog priznavanja statusa znanstvene jedinice DHMZ-a. Naime, 11. studenog 1976. godine tadašnji Centar za meteorološka istraživanja (CMI) Republičkog hidrometeorološkog zavoda upisan je u registar znanstvenih organizacija udruženog rada Republičkog savjeta za naučni rad (Slika 1., lijevo) i tako je formaliziran status CMI-a kao znanstvene jedinice.
Počeci znanstveno-istraživačke djelatnosti
Znanstvena istraživanja u DHMZ-u su počela puno ranije. Jedan od osnovnih zadataka novo osnovane Hidrometeorološke službe Hrvatske 1947. godine (današnjeg DHMZ-a) bio je razvoj i unapređenje meteorologije kao znanosti i meteorološke službe kao grane radne privrede. Uz brojne pojedince, koji su radili na studijama, prikazima i člancima objavljenim u raznim znanstvenim i stručnim publikacijama (Meteorološka bibliografija Jugoslavije 1947. - 1967., 1973.) određene istraživačke zadatke obavljali su klimatološko-meteorološki, sinoptički i agrometeorološki sektor tadašnjeg DHMZ-a. U većini tih radova cilj je bio poboljšati metode analize i prognoze vremena te obrade i analize klimatoloških, hidroloških i agrometeoroloških podataka.
Osnutak znanstvene jedinice i registracija
Sektor za meteorološka istraživanja osnovan je 12. srpnja 1968. godine internom odlukom Savjeta radne zajednice Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
U okviru rada ovog sektora bila su meteorološka i aerološka istraživanja za potrebe raznih investitora i korisnika iz gospodarstva te za vlastite potrebe unaprjeđenja motrenja. Sastavni dio ovog sektora bili su meteorološko-aerološki opservatorij Zagreb-Maksimir te pilotbalonske postaje u Splitu i Slavonskom Brodu.
Daljnjim razvojem Sektor za meteorološka istraživanja 1976. godine prerasta u Centar za meteorološka istraživanja (CMI) čije je znanstveno-istraživačka djelatnost prepoznata i izvan DHMZ-a, te je 1976. upisan u registar znanstvenih organizacija.
Daljnji razvoj
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske RHMZ mijenja naziv u Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Nakon donošenja Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti Republike Hrvatske (1993.) DHMZ je podnio zahtjev za registraciju za obavljanje znanstveno-istraživačke djelatnosti, te se od 20. rujna 1996. nalazi u Upisniku znanstveno-istraživačkih pravnih osoba Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske kao ustanova koja obavlja znanstveno-istraživačku djelatnost u znanstvenom području prirodnih znanosti (Slika 1., sredina).
Prema proceduri reakreditacija se mora redovito obnavljati i trenutno je važeća ona koju je 20. siječnja 2016. potvrdilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. godine temeljem prethodnog mišljenja Agencije za znanost i visoko obrazovanje (Slika 1., desno).
Dobivanjem rješenja i dozvola za obavljanje znanstveno-istraživačkog rada (od 1976.) DHMZ je stekao mogućnost dobivanja potpore znanstvenih programa i projekata te poticanja suradnje s gospodarstvom ili drugim znanstvenim ustanovama, međunarodne suradnje kroz ulaganje u ljude i ideje. Te potpore je u početku odobravala Samoupravna interesna zajednica za znanost (posebno zajednice za geoznanosti, SIZ III i medicine, SIZ V). Nakon osamostaljenja tu je ulogu preuzelo Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske, a danas je obavlja Hrvatska zaklada za znanost.
DHMZ kao znanstveno-istraživačka pravna osoba u znanstvenom području prirodnih znanosti danas je nacionalno središte izvrsnosti i znanja u području meteorologije i klimatologije.
U kontekstu održivog razvoja društva nužan uvjet je neprekidno praćenje novih znanstvenih spoznaja i vlastito istraživanje na području meteorologije na dobrobit cijele društveno-gospodarske zajednice.
Sve djelatnosti istraživačkog i razvojnog rada usmjerene su na razvoj za potrebe ispunjavanja osnovne uloge DHMZ-a i primjenu rezultata i metoda za potrebe operativne prognoze vremena, upozorenja na opasne vremenske pojave i informiranja javnosti, te potrebe planiranja sigurnog i isplativog rada različitih društvenih i gospodarskih subjekata (poljoprivreda, energetika, graditeljstvo, zdravstvo, promet, turizam, promet, prostorno planiranje, industrija, zaštita okoliša...).
Međuinstitucionalna i međunarodna suradnja
Znanstvena djelatnost u sklopu nacionalne hidrometeorološke službe međunarodni je standard, a znanstvenici nacionalnih službi međusobno surađuju u sklopu međunarodnih znanstvenih projekata u svrhu unaprjeđenja znanja i pružanja usluga koje službe pružaju svojim korisnicima.
DHMZ je član i surađuje u brojnim međunarodnim i međuvladinim organizacijama i programima (WMO, ECMWF, EUMETSAT, EUMETNET, ECOMET, GEO, IPCC, ALADIN, RC LACE, JCOMM, GCOS, EMEP, EFAS...).
DHMZ surađuje s fakultetima te ostalim znanstvenim institucijama. DHMZ je član Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, te sudjeluje u ostvarivanju misije HAZU i uključivanju hrvatske znanosti u europske i svjetske znanstvene tokove kao bitnog čimbenika za duhovni, gospodarski i sveopći napredak Hrvatske.
Znanstvenici DHMZ-a
Za ostvarenje osnovne uloge DHMZ-a neophodan je dovoljan broj visoko kvalificiranih znanstvenika i stručnjaka.
Poslijediplomski studij organiziran je početkom šezdesetih godina na Geofizičkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je do današnjih dana u Hrvatskoj glavni centar za stvaranje kvalitetnih znanstvenih kadrova u meteorologiji. Prethodili su mu tečajevi za motritelje, seminari za diplomirane meteorologe i hidrologe koji su iznosili rezultate svojih istraživanja i diskutirali o raznim stručnim problemima i internim predavanjima pedesetih godina prošlog stoljeća.
Magistri i doktori znanosti zaposleni u DHMZ-u uvelike su doprinijeli unapređenju DHMZ-a te omogućili stvaranje i održivost znanstvene jedinice. Njihov broj se neprestano mijenja zbog odlaska u druge priznate znanstveno-istraživačke institucije u svijetu, odlaska u mirovinu i priljeva novih mladih meteorologa i hidrologa koji stječu titule doktora znanosti. Krajem 2015. godine na DHMZ-u je radilo 15 magistara i 17 doktora znanosti.
Istraživački i znanstveni rad danas se najvećim dijelom odvija u Sektoru za meteorološka istraživanja i razvoj, nasljedniku nekadašnjeg CMI-a, ali i u svim ostalim ustrojstvenim jedinicama DHMZ a.
Znanstvenici DHMZ-a predavači su na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te sudjeluju u vođenju diplomskih, magistarskih i doktorskih radnji.
Tijekom proteklih 40 godina znanstvenici DHMZ-a sudjelovali su u preko 40 domaćih i 30 međunarodnih znanstvenih projekata, a u mnogima su bili i voditelji.
Rezultate svog znanstveno-istraživačkog rada djelatnici DHMZ-a predstavljaju na konferencijama i simpozijima te objavljuju u stručnim i znanstvenim časopisima.
U proteklih 40 godina DHMZ je organizirao samostalno ili u suradnji s drugim institucijama gotovo 100 stručnih i znanstvenih skupova, konferencija i radionica na kojima su znanstvenici iz DHMZ-a razmijenjivali iskustva sa svojim kolegama iz Hrvatske i svijeta (Slika 2). Broj objavljenih radova rastao je iz godine u godinu (Slika 3).
Za razdoblje od 1947. do 2006. godine popis objavljenih radova može se naći u "Bibliografiji zaposlenika Državnog hidrometeorološkog zavoda u razdoblju 1947. - 2006.", izdane povodom 60. godišnjice hidrometeorološke službe u Hrvatskoj, a od 2007. godine izvor podataka publiciranih radova je Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI).
U pripremi je knjiga radnog naslova "Primijenjena znanstvena istraživanja u DHMZ-u, povodom 40 godina registrirane znanstvene jedinice" u kojoj će detaljnije biti obrađene teme vezane uz znanstvenu djelatnost DHMZ-a
