Objave - priopćenja
U sljedećih 5 godina sve je vjerojatnije privremeno prekoračenje od 1,5 °C
DHMZ, 28. 5. 2021. - Slijedi prijevod priopćenja Svjetske meteorološke organizacije (WMO) od 27. svibnja 2021. o glavnim informacijama iz izvještaja Globalno godišnje i dekadsko ažuriranje klime:
Prema novim ažuriranim klimatskim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), vjerojatnost je 40 % da će prosječni porast godišnje globalne temperature zraka privremeno dostići 1,5 °C u odnosu na predindustrisjko razdoblje, barem u jednoj od sljedećih pet godina. Ova vjerojatnost se s vremenom povećava.
Prema izvještaju Globalno godišnje i dekadsko ažuriranje klime koje izdaje britanska meteorološka služba (Met Office), WMO-ov vodeći klimatski centar, postoji vjerojatnost od 90 % da će barem jedna godina u razdoblju od 2021. do 2025. postati najtoplija otkada postoje mjerenja, a time će se 2016. godina spustiti s vrha ljestvice najtoplijih godina.
U razdoblju 2021. – 2025. područja visokih zemljopisnih širna i Sahela vjerojatno će biti vlažnija te je veća vjerojatnost porasta broja tropskih ciklona u Atlantiku u odnosu na referentno razdoblje (1981. – 2010.).
Izvještaj se temelji na stručnom znanju međunarodno priznatih klimatologa i na najboljim prognostičkim sustavima vodećih klimatskih centara diljem svijeta kako bi se donosiocima odluka pružile pravodobne i relevantne informacije.
Ovi podaci su više od statistike, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas. Porast temperature znači povećano topljenje leda, više razine mora, više toplinskih valova i ostalih vrsta ekstremnog vremena te veći utjecaj na sigurnost hrane, zdravlja, okoliša i održivi razvoj.
Ovo istraživanje pokazuje – s visokom razinom znanstvene točnosti – da se osjetno i nezaustavljivo približavamo donjim granicama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. To je pak samo još jedan poziv svijetu na buđenje kako bi se ubrzalo poduzimanje obveze smanjivanja emisije stakleničkih plinova i postigla ugljična neutralnost, istaknuo je prof. Taalas. Danas nam tehnološki napredak, kao sredstvo kojim se precizno cilja na smanjenje, omogućuje da se emisije stakleničkih plinova vrate na stare vrijednosti, napomenuo je.
Time se također ističe i potreba za klimatskom prilagodbom. Samo polovica od 193 članica WMO-a ima najsuvremenije službe za rano upozorenje. Države bi trebale nastaviti s razvojem službi koje su potrebne kako bi se podržala prilagodba klimatski osjetljivih sektora kao što su zdravlje, gospodarenje vodama, poljoprivreda i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te promovirati sustave ranog upozorenja kojim se smanjuju negativni učinci ekstremnih vremenskih događaja. Osim ograničenja u sustavima ranog upozorenja, imamo i velike praznine u motrenju vremena, posebno u Africi i otočnim zemljama. To ima velik negativan učinak na točnost ranih upozorenja u tim područjima, ali i globalno. Također, potrebno je ulagati i u osnovne mreže motrenja, zaključio je.
Prema izvješću WMO-a o Stanju globalne klime 2020. objavljenom u travnju, u 2020. godini – jednoj od tri najtoplijih otkada postoje mjerenja – prosječna globalna temperatura bila je viša za 1,2 °C u odnosu na predindustrijske vrijednosti. Istaknuto je ubrzanje u pokazateljima klimatskih promjena kao što su podizanje razine mora, otapanje morskog leda, ekstremno vrijeme, kao i pogoršanje utjecaja na socioekonomski razvoj.
Izvješće Globalno godišnje i dekadsko ažuriranje klime potvrđuje taj trend. U sljedećih pet godina, srednja godišnja globalna temperatura vjerojatno će biti najmanje za 1 °C viša, unutar raspona od 0,9 °C do 1,8 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Vjerojatnost privremenog dosezanja 1,5 °C uglavnom se udvostručila u usporedbi s prošlogodišnjim predviđanjima. Razlog tomu je vjerojatno korištenje unaprijeđenog seta podataka temperature kojim se procjenjuje temeljna vrijednost, a ne iznenadne promjene u klimatskim pokazateljima. Prema tom klimatskom ažuriranju, nije vjerojatno (10 %) da će petogodišnja srednja godišnja globalna temperatura za cijelo razdoblje 2021. – 2025. biti za 1,5 °C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Izvještaj je komentirao i profesor Adam Scaife voditelj za sezonske i dugoročne prognoze u Met Officeu: Ocjenjivanje porasta globalne temperature u kontekstu klimatskih promjena odnosi se na dugoročnu prosječnu globalnu temperaturu, a ne na prosjeke pojedinih godina ili mjeseci. Međutim, privremeno prekoračenje razine od 1,5 °C može se očekivati već u sljedećih nekoliko godina.
Prema Pariškome sporazumu u ovome stoljeću potrebno je zadržati porast globalne temperature zraka znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje i nastaviti s naporima da taj porast bude do 1,5 °C. Nacionalne obveze za smanjenje emisija, poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC), trenutno su daleko ispod onoga što je potrebno za postizanje ovog cilja.
Godina 2021. i ključni pregovori o klimatskim promjenama, COP26, koji će se održati u studenom, u cijelom se svijetu prepoznaju kao presudna mogućnost za sprječavanje daljnjeg nekontroliranog i naglog rasta klimatskih promjena. Borba protiv klimatskih promjena nalazi se na vrhu dnevnog reda Samita šefova država i vlada G-7 čiji je domaćin Ujedinjeno Kraljevstvo od 11. do 13. lipnja.
Ovo izvješće uzima u obzir prirodne promjene kao i ljudski utjecaj na klimu kako bi dalo najbolje moguće prognoze temperature, oborine, vjetra i drugih varijabli u sljedećih pet godina. Prognostički modeli ne uzimaju u obzir promjene u emisijama stakleničkih plinova i aerosola koje su nastale kao rezultat zaključavanja zbog pandemije, a čiji su utjecaji na atmosferske koncentracije stakleničkih plinova do sada bili mali, u odnosu na vrijeme od kada se mnogi od tih plinova ispuštaju u atmosferu.
Skupine za prognoziranje klime iz Španjolske, Njemačke, Kanade, Kine, SAD-a, Japana, Australije, Švedske, Norveške i Danske, a čiji je vodeći centar Met Office iz Ujedinjenog Kraljevstva, pridonijele su novim predviđanjima ove godine. Kombiniranje prognoza iz prognostičkih centara diljem svijeta omogućuje proizvode veće kvalitete od onih koji se mogu dobiti samo iz jednog izvora.
Razvoj sposobnosti kratkoročnog prognoziranja potaknuo je Program za razvoj svjetske klime, čiji je supokrovitelj WMO, koji je objavio svoje sveobuhvatne Velike izazove, i podržat će istraživanje i razvoj kako bi se poboljšalo višegodišnje do dekadsko prognoziranje klime te njihova korist donosiocima odluka.
Sveobuhvatna izvješća kojim se procjenjuju znanstvena, tehnička i socioekonomska znanja o klimatskim promjenama, njihovim učincima i budućim rizicima kao i mogućnostima da se smanji brzina kojom se klimatske promjene događaju, odgovornost je Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji je također izdao Posebno izvješće o globalnom zatopljenju od 1,5 °C.
Sažetak
Najnovija predviđanja pokazuju:
- Srednja globalna godišnja temperatura zraka (i iznad kopna i iznad mora) bit će vrlo vjerojatno najmanje za 1 °C viša svake od sljedećih pet godina u odnosu na predindustrijske razine (koje se definiraju kao prosjek od 1850. do 1900.) i vrlo je vjerojatno da će biti unutar raspona od 0,9 °C do 1,8 °C
- Jedna od sljedećih 5 godina vjerojatno će (vjerojatnost je 40 %) biti najmanje za 1,5 °C toplija od predindustrijskih razina i ta vjerojatnost s vremenom raste
- Vrlo je malo vjerojatno (10 %) da će petogodišnja srednja godišnja globalna temperatura zraka za razdoblje 2021. - 2025. biti za 1,5 ° C viša od predindustrijske razine
- Vjerojatnost da u sljedećih pet godina barem jedna godina premaši zasad najtopliju 2016. je 90 %
- Tijekom razdoblja 2021. – 2025., gotovo sva područja, osim dijelova južnih oceana i Sjevernog Atlantika vjerojatno će biti toplija u odnosu na referentno razdoblje 1981. – 2010.
- Tijekom razdoblja 2021. – 2025., područja visokih zemljopisnih širina i Sahela vjerojatno će biti vlažnija nego posljednjih godina
- Tijekom razdoblja 2021. – 2025. postoji povećana mogućnost za češće tropske ciklone u Atlantiku u usporedbi s bliskom prošlošću
- U 2021. velika kopnena područja na sjevernoj hemisferi vjerojatno će biti za 0,8 °C toplija nego posljednjih godina
- U 2021. vjerojatno je da će se Arktik (sjeverno od 60° N) zagrijati više nego dvostruko od globalnog prosjeka u usporedbi s temperaturama posljednjih godina
- U 2021. jugozapadni dio Sjeverne Amerike vjerojatno će biti suši nego posljednjih godina dok će područje Sahela i Australije biti vlažnije
Izvorno priopćenje WMO dostupno je ovdje, a Met Officea ovdje.