Objave - priopćenja
Izvješće o stanju klime u 2018. ukazuje na ubrzavanje utjecaja klimatskih promjena
DHMZ, 28. 3. 2019. - U nastavku prenosimo priopćenje koje je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila na svojim mrežnim stranicama.
Fizički znakovi i društveno-ekonomski utjecaji klimatskih promjena ubrzavaju se uz rekordne koncentracije stakleničkih plinova koje uzrokuju porast globalnih temperatura do sve opasnijih razina, stoji u najnovijem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
U 25. jubilarnom Izvješću WMO-a o stanju globalne klime u 2018. naglašava se rekordno podizanje razine mora te iznimno visoke temperatura oceana i zraka iznad kopna u protekle četiri godine. Taj trend zatopljenja traje od početka ovog stoljeća i očekuje se da će se nastaviti.
Od objavljivanja prvog izvješća, znanost o klimi dostigla je nezabilježen stupanj pouzdanosti, pružajući mjerodavne dokaze o globalnom porastu temperature i s njime povezanim značajkama kao što su ubrzano podizanje razine mora, smanjenje površine morskog leda, povlačenje ledenjaka i ekstremni događaji poput toplinskih valova, izjavio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Ti ključni pokazatelji klimatskih promjena postaju sve izraženiji. Razine ugljičnog dioksida, koje su u trenutku objavljivanja prvog izvješća 1993. godine iznosile 357,0 dijelova na milijun, u stalnom su porastu i 2017. godine iznosile su 405,5 dijelova na milijun. U 2018. i 2019. očekuje se daljnji porast koncentracija stakleničkih plinova.
Izvješće WMO-a o klimi obuhvaća podatke dobivene od nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, široke zajednice znanstvenih stručnjaka te agencija Ujedinjenih naroda. U njemu se iznose pojedinosti o rizicima povezanim s klimom i utjecajima na ljudsko zdravlje i dobrobit, migracije i raseljavanje, sigurnost opskrbe hranom, okoliš i oceanske i kopnene ekosustave. Također se daje pregled ekstremnih vremenskih događaja diljem svijeta.
Ekstremni vremenski događaji nastavili su se početkom 2019., a najnoviji takav događaj je tropski ciklon Idai, koji je prouzročio razorne poplave i tragične ljudske žrtve u Mozambiku, Zimbabveu i Malaviju. Moglo bi se pokazati da je to bila jedna od najsmrtonosnijih vremenskih nepogoda koje su pogodile južnu polutku, rekao je g. Taalas.
Idai je pogodio kopno iznad grada Beire, brzorastućeg grada na obali, smještenog na niskoj nadmorskoj visini, koji je osjetljiv na plimne valove i već se suočavao s posljedicama podizanja razine mora. Žrtve ciklona Idai personifikacija su razloga zašto trebamo globalne ciljeve održivog razvoja, prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofe, rekao je g. Taalas.
Početkom ove godine također su zabilježene rekordno visoke dnevne zimske temperature u Europi, neuobičajene hladnoće u Sjevernoj Americi i snažni toplinski valovi u Australiji. Površina leda na Arktiku i Antarktici opet je blizu rekordno niskih razina.
Prema WMO-ovim najnovijim ažuriranim sezonskim informacijama o globalnoj klimi Global Seasonal Climate Update (koje obuhvaćaju razdoblje od ožujka do svibnja), očekuje se da će natprosječne temperature površine mora, djelomično prouzročene slabim događajem El Niño u Tihom oceanu, dovesti do temperature više od normalne na kopnu, osobito na tropskim geografskim širinama.
Sastanak na vrhu za djelovanje protiv klimatskih promjena
Izvješće WMO-a o stanju globalne klime službeno će se predstaviti na zajedničkoj konferenciji za medije u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku na kojoj će sudjelovati glavni tajnik UN-a António Guterres, predsjednica Opće skupštine UN-a María Fernanda Espinosa Garcés te glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Istovremeno će se održati i Sastanak na visokoj razini o klimi i održivom razvoju za sve.
Podaci objavljeni u ovom izvješću razlog su za veliku zabrinutost. Protekle četiri godine bile su najtoplije u povijesti mjerenja, pri čemu je globalna prosječna površinska temperatura u 2018. bila za oko 1°C viša od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja, napisao je u izvješću g. Guterres. Više nema vremena za odgađanje, rekao je g. Guterres, koji će sazvati Sastanak na vrhu za djelovanje protiv klimatskih promjena na razini šefova država 23. rujna 2019. WMO će na Sastanku na vrhu, između ostaloga, predstaviti Izvješće o stanju klime. G. Taalas imenovan je predsjednikom skupine za znanstveno savjetovanje Sastanka na vrhu.
Jedan od mojih prioriteta kao predsjednice Opće skupštine je naglasiti utjecaje klimatskih promjena na postizanje ciljeva održivog razvoja i potrebu za holističkim razumijevanjem društveno-ekonomskih posljedica sve snažnijeg ekstremnog vremena u zemljama diljem svijeta. Ovo trenutačno izvješće WMO-a bit će važan doprinos našim zajedničkim međunarodnim nastojanjima da usredotočimo pažnju na taj problem, rekla je gđa Espinosa Garcés.
Najvažnije točke Izvješća WMO-a o stanju globalne klime u 2018.
Klimatski utjecaji (na temelju podataka dobivenih od UN-ovih partnerskih agencija)
Opasnosti: Većina prirodnih opasnosti koje su u 2018. utjecale na gotovo 62 milijuna ljudi povezuje se s ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima. Na najveći dio ljudi, njih više od 35 milijuna, i dalje su utjecale poplave, pokazala je analiza 281 događaja koje su zabilježili Centar za istraživanja epidemiologije katastrofa (CRED) te Međunarodna strategija Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa.
Uragani Florence i Michael dvije su od 14 „nepogoda od milijardu dolara“ zabilježenih 2018. godine u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Štete koje su prouzročili iznose oko 49 milijardi američkih dolara, a broj poginulih veći je od 100. Super tajfun Mangkhut utjecao je na preko 2,4 milijuna ljudi te odnio najmanje 134 žrtve, uglavnom na Filipinima.
Sa snažnim toplinskim valovima i šumskim požarima u Europi, Japanu i SAD-u povezuje se preko 1 600 ljudskih žrtava te rekordne gospodarske štete od gotovo 24 milijarde američkih dolara u SAD-u. Indijsku državu Kerala pogodile su najveće kiše i najgore poplave u gotovo sto godina.
Sigurnost opskrbe hranom: Postoji opasnost da će izloženost poljoprivrednog sektora klimatskim ekstremima preokrenuti sve što je postignuto u okončanju pothranjenosti. Prema podacima koje su prikupile agencije Ujedinjenih naroda, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu i Svjetski program za hranu, novi podaci pokazuju kontinuirani rast gladi u svijetu nakon duljeg razdoblja pada. Procjenjuje se da se broj pothranjenih osoba tijekom 2017. godine povećao na 821 milijun, što je djelomično posljedica velikih suša koje se povezuju sa snažnim događajem El Niño 2015. - 2016. godine.
Raseljavanje: Od 17,7 milijuna interno raseljenih osoba koje prati Međunarodna organizaciju za migracije, preko 2 milijuna raseljeno je uslijed katastrofa povezanih s vremenskim i klimatskim događajima od rujna 2018. Suše, poplave i oluje (uključujući uragane i ciklone) događaji su koji su u 2018. najviše pridonijeli raseljavanju uslijed katastrofa. Raseljene populacije u svim slučajevima osjetljive su i trebaju zaštitu.
Prema Mreži za praćenje zaštite i povratka UNHCR-a, od siječnja do prosinca 2018. zabilježeno je oko 883 000 novih interno raseljenih osoba, od čega se 32 % povezuje s poplavama, a 29 % sa sušama. Stotine tisuća Rohingyja izbjeglica suočile su se sa sekundarnim raseljavanjem zbog ekstremnih događaja, obilnih kiša, poplava i klizišta.
Vrućina, kvaliteta zraka i zdravlje: Brojne su međusobne veze između klime i kvalitete zraka, koje se klimatskim promjenama pogoršavaju. Procjenjuje se da je broj osoba izloženih toplinskim valovima između 2000. i 2016. godine porastao za oko 125 milijuna, a uz to je prosječno trajanje pojedinačnih toplinskih valova produljeno za 0,37 dana u usporedbi s razdobljem od 1986. do 2008., navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Takvi trendovi signal su za uzbunu u javnozdravstvenoj zajednici, budući da se očekuje da će se jačina, učestalost i trajanje ekstremnih temperaturnih događaja dalje povećavati.
U utjecaje na okoliš ubrajaju se blijeđenje koralja te smanjene razine kisika u oceanima. Tu je i gubitak plavog ugljika koji se povezuje s obalnim ekosustavima kao što su mangrove, morske trave i slane močvare te ekosustavima u čitavom nizu krajolika. Očekuje se da će globalno zatopljenje pridonijeti opaženom smanjenju kisika u otvorenim i obalnim oceanima, uključujući estuarije i poluzatvorena mora. Međuvladina oceanografska komisija UNESCO-a (IOC-UNESCO) upozorava da se pad količine kisika u globalnim oceanima od sredine prošlog stoljeća procjenjuje na 1-2 %.
Klimatske promjene pokazale su se kao znatna prijetnja ekosustavima tresetišta, budući da pogoršavaju učinke otjecanja i povećavaju rizik od požara, kaže Program Ujedinjenih naroda za okoliš. Tresetišta su značajna za ljudska društva diljem svijeta. Značajno pridonose ublažavanju klimatskih promjena i adaptaciji na klimatske promjene kroz sekvestraciju i pohranjivanje ugljika, očuvanje bioraznolikosti, regulaciju režima i kvalitete voda te pružanje drugih prednosti ekosustava koje podupiru ljudsku egzistenciju.
Klimatski pokazatelji
Temperatura oceana: U 2018. godini zabilježene su nove rekordne razine količine topline u oceanima u gornjim slojevima od 700 m (mjerenja su započela 1955.) te gornjih slojevima od 2000 m (mjerenja su započela 2005.), oborivši prethodne rekorde iz 2017. Više od 90 % energije zadržane stakleničkim plinovima odlazi u oceane te količina topline u oceanima predstavlja izravnu mjeru akumulacije te energije u gornjim slojevima oceana.
Razina mora: Razina mora nastavlja se ubrzano podizati. Globalna srednja razina mora (GMSL) u 2018. bila je za oko 3,7 mm viša nego u 2017., a uz to je bila i najviša u povijesti mjerenja. U razdoblju od siječnja 1993. do prosinca 2018. prosječna brzina podizanja razine mora iznosila je 3,15 ± 0,3 mm/god, a procijenjeno ubrzanje 0,1 mm/god2. Prema podacima proračunske grupe za globalnu razinu mora Svjetskog klimatskog istraživačkog programa za 2018., sve veći gubitak ledene mase iz ledenih pokrova glavni je uzrok ubrzanog podizanja globalne srednje razine mora, što otkriva satelitska altimetrija.
Acidifikacija oceana: Oceani su u posljednjem desetljeću apsorbirali oko 30 % antropogenih emisija CO2. Apsorbirani CO2 reagira s morskom vodom i mijenja pH oceana. Taj proces poznat je pod nazivom acidifikacija (zakiseljavanje) oceana te može utjecati na sposobnost izgradnje i održavanja školjki i skeletnih materijala kod morskih organizama kao što su mekušci i koralji koji grade koraljne grebene. Opažanja na otvorenom oceanu u proteklih 30 godina pokazala su jasan trend smanjenja pH vrijednosti. Prema podacima UNESCO-IOC, a u skladu s prethodnim izvješćima i projekcijama, acidifikacija oceana nastavlja se, a globalne razine pH nastavljaju padati.
Morski led: Površina arktičkog morskog leda kroz cijelu 2018. godinu bila je daleko ispod prosjeka, a u prva dva mjeseca ove godine bila je na rekordno niskim razinama. Godišnji maksimum zabilježen je sredinom ožujka, a radi se o trećoj najnižoj vrijednosti površine za ožujak u povijesti satelitskih mjerenja 1979.-2018. Mjesečna površina morskog leda u rujnu bila je šesta najniža vrijednost površine za rujan u povijesti mjerenja. Svih dvanaest najnižih vrijednosti površine za rujan zabilježeno je nakon 2007. Krajem 2018. dnevna površina leda bila je blizu rekordno niskih razina.
Površina antarktičkog morskog leda svoj je godišnji maksimum dosegnula koncem rujna te početkom listopada. Nakon maksimalne površine početkom proljeća, površina antarktičkog morskog leda ubrzano se smanjivala, pri čemu su mjesečne vrijednosti površine do kraja 2018. bile među pet najnižih za svaki mjesec.
Grenlandski ledeni pokrov gubio je ledenu masu gotovo svake godine u protekla dva desetljeća. U površinskom masenom proračunu (SMB) došlo je do povećanja zbog iznadprosječne količine snijega, posebno na istočnom Grenlandu, te gotovo prosječne sezone otapanja. To je dovelo do povećanja ukupnog SMB-a, međutim, nije puno utjecalo na trend zabilježen u protekla dva desetljeća, tijekom kojih je Grenlandski ledeni pokrov izgubio oko 3 600 gigatona ledene mase od 2002. Nedavnom studijom također su analizirane ledene jezgre uzete s Grenlanda, kojima su obuhvaćeni događaji otapanja sve od sredine 16. stoljeća. Studijom je utvrđeno da se nedavna razina događaja otapanja na cijelom Grenlandskom ledenom pokrovu nije dogodila najmanje u posljednjih 500 godina.
Povlačenje ledenjaka: Svjetska služba za praćenje ledenjaka prati masenu ravnotežu ledenjaka s pomoću skupa globalnih referentnih ledenjaka s više od 30 godina opažanja između 1950. i 2018. Motrenjem je obuhvaćeno 19 planinskih područja. Preliminarni podaci za 2018., temeljeni na podskupu ledenjaka, ukazuju na to da je hidrološka godina 2017./2018. bila trideset i prva uzastopna godina s negativnom masenom ravnotežom.
Dodatne informacije:
Karta Izvješća o stanju klime
Interaktivna karta vremenskih i klimatskih događaja u 2018.
Tablica ključnih klimatskih pokazatelja [PDF]
Napomene za urednike:
Informacije korištene u ovom izvješću dobivene su od brojnih nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi i s njima povezanih institucija te od Regionalnih klimatskih centara, Svjetskog klimatskog istraživačkog programa (WCRP), Globalnog programa promatranja atmosfere (GAW) i Globalnog programa promatranja kriosfere. Podaci su također dobiveni od brojnih drugih agencija Ujedinjenih naroda, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetski program za hranu (WFP), Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM), Međuvladinu oceanografsku komisiju UNESCO-a (IOC-UNESCO), Program Ujedinjenih naroda za okoliš te Međunarodnu strategiju Ujedinjenih naroda za smanjenje katastrofa.
WMO se za praćenje globalnih temperaturnih promjena koristi skupinama podataka (temeljenim na mjesečnim klimatološkim podacima s lokacija opažanja) Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe, NASA-inog Goddardovog instituta za svemirske studije i Centra Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe i Odsjeka za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenoj Kraljevini.
Također se koristi skupinama podataka reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i njegove Službe za klimatske promjene Copernicus te Japanske meteorološke agencije. Tom metodom kombiniraju se milijuni meteoroloških i pomorskih opažanja, uključujući satelitska opažanja, s modelima kako bi se dobila potpuna reanaliza atmosfere. Kombinacijom opažanja s modelima omogućuje se procjena temperatura u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu na čitavom planetu, čak i u područjima za koja imamo malo podataka kao što su polarna područja.
Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas Ujedinjenih naroda
o vremenu, klimi i vodi
Web-stranica: public.wmo.int
Za više informacija kontaktirajte: Clare Nullis, službenik za odnose s medijima. E-pošta: cnullis@wmo.int. Mobitel: 41797091397