1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi dosegnule novu rekordno visoku razinu

Još jedna godina, još jedan rekord

DHMZ, 25. 11. 2019. - U cjelosti prenosimo prijevod današnjeg priopćenja Svjetske meteorološke organizacije (WMO):

Razine stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi dosegnule su novu rekordno visoku razinu, objavila je WMO. Nastavak tog dugoročnog trenda znači da će se buduće generacije suočiti sa sve snažnijim utjecajima klimatskih promjena, uključujući porast temperature, ekstremnije vremenske uvjete, nedostatak vode, podizanje razine mora i poremećaje morskih i kopnenih ekosustava.

Prema Biltenu o stakleničkim plinovima Svjetske meteorološke organizacije, globalne prosječne koncentracije ugljikova dioksida (CO2) 2018. godine dosegnule su 407,8 dijelova na milijun, što predstavlja porast u odnosu na vrijednost od 405,5 dijelova na milijun (ppm) zabilježenu 2017. godine.

Porast razine CO2 zabilježen 2018. godine u odnosu na 2017. vrlo je blizu porastu zabilježenom 2017. godine u odnosu na 2016. i nešto je viši od prosjeka za proteklo desetljeće. Globalne razine CO2 prešle su značajnu i simboličnu razinu od 400 dijelova na milijun 2015. godine.

CO2 se u atmosferi zadržava stoljećima, a u oceanima još duže.

Koncentracije metana i dušikova oksida također su rasle više nego u prošlom desetljeću, pokazuju opažanja mreže Globalnog programa motrenja atmosfere, čije se postaje nalaze, između ostalog, u nepristupačnim područjima Arktika, planinskim područjima i na tropskim otocima.

Posljedično od 1990. godine dugovječni staklenički plinovi povećali su za 43 % ukupno forsiranje zračenjem odnosno povećali su učinak zagrijavanja atmosfere. Udio CO2 u ukupnom porastu zagrijavanja zračenjem u posljednjem desetljeću je oko 80 %, pokazuju brojke Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe citirane u WMO-ovu Biltenu.

Nema nikakvih naznaka usporavanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, a kamoli opadanja, unatoč svim obvezama preuzetim u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, rekao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije PetteriTaalas. Te obveze moramo pretočiti u djelovanje i povećati razinu ambicije radi dobrobiti čovječanstva u budućnosti, izjavio je.

Vrijedi se prisjetiti da je Zemlja posljednji put doživjela koncentraciju CO2 koja bi se mogla usporediti sa sadašnjim razinama prije 3-5 milijuna godina. U to vrijeme, temperature su bile više za 2-3 °C, a razina mora bila je za 10-20 metara viša nego danas, rekao je g. Taalas.

Emisijski jaz

U Biltenu o stakleničkim plinovima Svjetske zdravstvene organizacije izvješćuje se o koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi. Emisije predstavljaju ono što se ispušta u atmosferu. Koncentracije predstavljaju ono što ostaje u atmosferi nakon složenog sustava interakcija između atmosfere, biosfere, litosfere, kriosfere i oceana. Oko jedne četvrtine ukupnih emisija apsorbiraju oceani, a još jednu četvrtinu apsorbira biosfera.

Ako se nastavi s trenutačnim klimatskim politikama i razinama ambicija definiranim nacionalno utvrđenim doprinosima (NUD), procjenjuje se da globalne emisije neće svoj vrhunac dosegnuti ni 2030., a kamoli 2020. Preliminarni zaključci Izvješća o emisijskom jazu za 2019. ukazuju na to da su emisije stakleničkih plinova nastavile rasti u 2018., tvrdi se u poglavlju Izvješća koje je objavljeno unaprijed u sklopu sinteze Ujedinjeni u znanosti za summit o klimi glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji se održao u rujnu.

Izvješće Ujedinjeni u znanosti, koje je okupilo glavne partnerske organizacije u području globalnog istraživanja klimatskih promjena, naglasilo je upadljiv – i sve veći – jaz između dogovorenih ciljeva u borbi protiv globalnog zatopljivanja i stvarnosti.

Odvojeno dopunsko Izvješće o emisijskom jazu koje je izradio Program UN-a za okoliš bit će objavljeno 26. studenog. Izvješće o emisijskom jazu desetu godinu zaredom ocjenjuje najnovije znanstvene studije o trenutačnim i procijenjenim budućim emisijama stakleničkih plinova te ih uspoređuju s razinama koje su dopuštene ako želimo da svijet napreduje prema postizanju ciljeva Pariškog sporazuma putem koji bi zahtijevao najmanji trošak. Razlika između „vjerojatne buduće vrijednosti i vrijednosti koju trebamo“ naziva se emisijskim jazom.

Glavni tajnik UN-a António Guterres izjavio je da je summit dao „poticaj zamahu, suradnji i ambiciji. Ali pred nama je još dug put.“

Rad na tome nastavit će se na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama koja će se održati u Madridu u Španjolskoj od 2. do 15. prosinca pod predsjedanjem Čilea.

Glavni zaključci Biltena o stakleničkim plinovima

Fokus biltena je na načinu kako izotopi potvrđuju dominantnu ulogu izgaranja fosilnih goriva u porastu ugljikova dioksida u atmosferi.

Postoji više pokazatelja koji upućuju na to da je porast razina CO2 u atmosferi povezan s izgaranjem fosilnih goriva. Fosilna goriva nastala su od biljnih ostataka prije više milijuna godina i ne sadrže radioaktivni ugljik. Njihovih izgaranjem stoga se u atmosferu ispušta CO2 koji ne sadrži radioaktivni ugljik, pri čemu se povećavaju razine CO2, a smanjuje se njegov sadržaj radioaktivnog ugljika. Upravo na to ukazuju mjerenja.

Ugljikov dioksid (CO2)

Ugljikov dioksid grafička analiza
Slika 3. Globalni prosjek molarnog udjela CO2 (a) i njegova stopa rasta (b) od 1984. do 2018. Porasti uzastopnih godišnjih srednjih vrijednosti prikazanisu u obliku osjenčanih stupaca (b). Crvena crta na grafu (a) predstavlja mjesečnu srednju vrijednost iz koje su uklonjena sezonska odstupanja, a plave točke i crta predstavljaju mjesečne prosjeke. Za ovu analizu iskorištena su opažanja sa 129 postaja. (Izvor: WMO Bilten)

Ugljikov dioksid glavni je staklenički plin koji se dugo zadržava u atmosferi i koji se povezuje s ljudskim djelovanjem. 2018. godine njegova koncentracija dosegnula je novu rekordno visoku razinu od 407,8 dijelova na milijun, što iznosi 147 % predindustrijske razine iz 1750. godine.

Povećanje CO2 od 2017. do 2018. godine bilo je iznad prosječne stope rasta u proteklom desetljeću. Prosječna stopa rasta CO2 u tri uzastopna desetljeća (1985. – 1995., 1995. – 2005. i 2005. – 2015.) povećala se s 1,42 ppm/god na 1,86 ppm/god i 2,06 ppm/god, pri čemu su najviše godišnje stope rasta zabilježene za vrijeme događaja El Niño.

Godišnji indeks stakleničkih plinova Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe (NOAA) pokazuje se ukupno forsiranje zračenjem od 1990. do 2018. koje su uzrokovali staklenički plinovi koji se dugo zadržavaju u atmosferi povećalo za 43 %, pri čemu na CO2 otpada oko 80 % tog povećanja.

Metan (CH4)

Metan grafička analiza
Slika 4. Globalni prosjek molarnog udjela CH4 (a) i njegova stopa rasta (b) od 1984. do 2018. Porasti uzastopnih godišnjih srednjih vrijednosti prikazanisu u obliku osjenčanih stupaca (b). Crvena crta na grafu (a) predstavlja mjesečnu srednju vrijednost iz koje su uklonjena sezonska odstupanja, a plave točke i crta predstavljaju mjesečne prosjeke. Za ovu analizu iskorištena su opažanja sa 127 postaja. (Izvor: WMO Bilten)

Metan (CH4) drugi je najvažniji staklenički plin koji se dugo zadržava u atmosferi, a forsiranje zračenjem doprinosi s oko 17 %. Oko 40 % metana emitira se u atmosferu iz prirodnih izvora kao što su močvare i termiti, a oko 60 % potječe od ljudskih djelatnosti kao što su stočarstvo, uzgoj riže, iskorištavanje fosilnih goriva, odlagališta otpada i izgaranje biomase.

Metan u atmosferi dosegao je novu rekordno visoku razinu od oko 1869 dijelova na milijardu (ppb) 2018. godine i sada iznosi 259 % predindustrijske razine. Porast razine CH4 zabilježen 2018. godine u odnosu na 2017. bio je viši od porasta zabilježenog 2017. godine u odnosu na 2016. i od prosjeka u proteklom desetljeću.

Dušikov oksid (N2O)

Dušikov oksid grafička analiza
Slika 5. Globalni prosjek molarnog udjela N2O (a) i njegova stopa rasta (b) od 1984. do 2018. Porasti uzastopnih godišnjih srednjih vrijednosti prikazani su u obliku osjenčanih stupaca (b). Crvena crta na grafu (a) predstavlja mjesečnu srednju vrijednost iz koje su uklonjena sezonska odstupanja i preklapa se s plavim točkama i crtom koji predstavljaju mjesečne prosjeke. Za ovu analizu iskorištena su opažanja s 96 postaja. (Izvor: WMO Bilten)

Dušikov oksid (N2O) u atmosferu se emitira iz prirodnih (oko 60 %) i antropogenih izvora (oko 40 %), uključujući oceane, tlo, izgaranje biomase, uporabu gnojiva te različite industrijske procese.

Njegova koncentracija u atmosferi 2018. godine iznosila je 331,1 dijelova na milijardu. To je 123 % više od predindustrijskih razina. Porast zabilježen 2018. godine u odnosu na 2017. bio je viši od porasta zabilježenog 2017. godine u odnosu na 2016. i od prosječne stope rasta u proteklih 10 godina.

Dušikov oksid također igra važnu ulogu u uništenju stratosferskog ozonskog omotača koji nas štiti od štetnih ultraljubičastih sunčevih zraka. Na njega otpada oko 6 % forisirnja zračenjem do kojeg dolazi uslijed djelovanja stakleničkih plinova koji se dugo zadržavaju u atmosferi.

Napomene za urednike
Globalni program promatranja atmosfere Svjetske meteorološke organizacije koordinira sustavna opažanja i analize stakleničkih plinova i drugih spojeva u tragovima. Podatke za Bilten o stakleničkim plinovima dostavile su 53 zemlje. Podatke o mjerenjima šalju zemlje koje sudjeluju u programu, a arhivira ih i distribuira Svjetski podatkovni centar za stakleničke plinove (WDCGG) Japanske meteorološke agencije.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodama.
public.wmo.int

Za više informacija kontaktirajte:
Clare Nullis, službenik za odnose s medijima SMO Mobitel: +41 79 709 13 97 E-pošta: cnullis(at)wmo.int