1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Logo svjetski organizacija

Prijelomno izvješće Ujedinjeni u znanosti pruža informacije za Samit o klimi
Znanost naglašava ključne činjenice i brojke o rastućem jazu između ciljeva i stvarnosti

DHMZ, 23. 9. 2019. - Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u nedjelju 22. rujna 2019. priopćenje uoči početka UN samita o klimi. Prijevod priopćenja prenosimo u cijelosti ovdje:

UNov Samit o klimi

Vodeće svjetske organizacije koje se bave istraživanjem klime izradile su novo zajedničko izvješće (dostupno ovdje) za UN-ov Samit o klimi, u kojem se ističe očit – i rastući – jaz između dogovorenih ciljeva u borbi protiv globalnog zatopljenja i stvarnog stanja.

U izvješću pod naslovom Ujedinjeni u znanosti donose se pojedinosti o stanju klime i predstavljaju se trendovi povezani s emisijama i koncentracijama glavnih stakleničkih plinova u atmosferi. Naglašava se hitna potreba za korjenitom transformacijom društva i gospodarstva u ključnim sektorima kao što su iskorištavanje zemljišta i energetika kako bi se izbjegao opasni globalni rast temperature i njegove potencijalno nepovratne posljedice. Također se analiziraju alati za potporu ublaženju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama.

Ujedinjeni u znanosti

Izvješćem se pruža objedinjena procjena stanja Zemljina sustava pod sve većim utjecajem antropogenih klimatskih promjena, dosadašnjeg odgovora čovječanstva na te promjene te dalekosežnih promjena globalne klime koje znanost predviđa u budućnosti. Znanstveni podaci i zaključci predstavljeni u izvješću najnovije su mjerodavne informacije o toj temi, objavila je Znanstvena savjetodavna skupina samita o klimi glavnog tajnika UN-a.

Naglašava se hitna potreba za razvojem konkretnih postupaka kojima će se zaustaviti globalno zatopljenje i najgore posljedice klimatskih promjena.

Znanstvenu savjetodavnu skupinu zajednički vode glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas i bivša prodekanica Sveučilišta za napredne studije TERI Leena Srivastava. U radu skupine sudjeluju priznati i eminentni stručnjaci iz područja prirodnih i društvenih znanosti koji posjeduju stručna znanja o različitim aspektima klimatskih primjena, uključujući njihovo ublažavanje i prilagodbu na njih.

Rad na izvješću koordinirao je WMO, a njegov je cilj predstaviti transparentnu omotnicu najnovijih mjerodavnih znanstvenih podataka koji mogu poslužiti kao osnova za djelovanje.

Izvješće je sinteza kratkih sažetaka koje su priložile sljedeće agencije: WMO, Globalni program motrenja atmosfere (GAW), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Global Carbon Project, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), organizacije Future Earth i Earth League te Globalni okvir za klimatske usluge. Sintezu nadopunjavaju duža pojedinačna izvješća koja zajedno predstavljaju paket za znanstveno događanje na visokoj razini koje će se održati 22. rujna, a zatim i za svjetske vođe koji će se okupiti na Samitu o klimi 23. rujna.

Najvažnije točke izvješća uključuju:

Globalna klima 2015. – 2019.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO)

Najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti mjerenja
Prosječna globalna temperatura zraka u razdoblju 2015. – 2019. na dobrom je putu da postavi rekord za sva ekvivalentna razdoblja u povijesti mjerenja. Trenutačno se procjenjuje da je globalna prosječna temperatura za 1,1 °C (± 0,1 °C) viša od temperature predindustrijskog razdoblja (1850. – 1900.). Dugotrajni toplinski valovi koji pogađaju velika područja, rekordni požari i drugi događaji razorna učinka kao što su tropske ciklone, poplave i suše snažno su utjecali na društveni i gospodarski razvoj te na okoliš.
Morski led i ledena masa nastavljaju se smanjivati
U razdoblju od 1979. do 2018., ljetna površina arktičkog morskog leda smanjivala se po stopi od oko 12 % po desetljeću. Četiri najniže vrijednosti zimske površine morskog leda zabilježene su između 2015. i 2019. Ukupno gledano, godišnja količina leda koja je nestala iz antarktičkog ledenog pokrova između 1979. i 2017. povećala se najmanje šest puta. Masa ledenjaka koja je nestala u razdoblju 2015. – 2019. viša je nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju u povijesti mjerenja.
Porast razine mora se ubrzava, povećava se kiselost morske vode
Uočena stopa rasta globalne srednje razine mora ubrzala je s 3,04 milimetra godišnje (mm/god) u razdoblju 1997. – 2006. na oko 4 mm/god u razdoblju 2007. – 2016. Do porasta je došlo uslijed povećane stope zagrijavanja oceana i otapanja ledenih pokrova na Greenlandu i Zapadnoj Antarktici. Od početka industrijske ere, kiselost oceana porasla je za ukupno 26 %.

Rekordne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi
Globalni program motrenja atmosfere WMO-a

Razine glavnih stakleničkih plinova koji se dugo zadržavaju u atmosferi, ugljičnog dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikovog oksida (N2O), dosegnule su nove rekordne razine.

Zemljina atmosfera posljednji je put imala koncentraciju CO2 od 400 dijelova na milijun prije oko 3-5 milijuna godina, kada su globalne srednje površinske temperature bile za oko 2-3 °C više nego danas, ledeni pokrovi na Greenlandu i Zapadnoj Antarktici su se otopili, a dijelovi leda na Istočnoj Antarktici su se povukli, što je sve dovelo do dizanja globalne razine mora za oko 10-20 m u usporedbi s današnjom.

Globalna koncentracija CO2 2018. godine iznosila je 407,8 dijelova na milijun (ppm) i bila je za 2,2 ppm viša nego u 2017. Preliminarni podaci podskupa lokacija za praćenje stakleničkih plinova za 2019. ukazuju na to da su koncentracije CO2 na dobrom putu da dosegnu ili čak prijeđu razinu od 410 dijelova na milijun (ppm) do kraja 2019. godine.

Globalne prosječne koncentracije CO2 u atmosferi 2017. godine iznosile su 405,6 ± 0,1 ppm, dok su koncentracije CH4 iznosile 1859 ±2 dijelova na milijardu (ppb), a koncentracije N2O 329,9 ±0.1 ppb. Redom, to predstavlja povećanje od 146 %, 257 % i 122 % u odnosu na predindustrijske razine (prije 1750.).

Prosječna stopa rasta CO2 u tri uzastopna desetljeća (1985. – 1995., 1995. – 2005. i 2005. – 2015.) povećala se s 1,42 ppm/god na 1,86 ppm/god te 2,06 ppm/god.

Globalni proračun ugljika
Global Carbon Project

Emisije ugljičnog dioksida porasle su za 2 % i dosegnule rekordno visoku razinu od 37 milijardi tona CO2 2018. godine. Još uvijek nema nikakvih naznaka da su globalne emisije dosegnule vrh, iako rastu po stopi nižoj od stope rasta svjetskog gospodarstva.

Trenutačni trendovi u gospodarstvu i energetici sugeriraju da će u 2019. emisije ostati najmanje na istoj razini kao u 2018. Očekuje se da će svjetski BDP u 2019. rasti po stopi od 3,2 %, a kad bi se svjetsko gospodarstvo nastavilo dekarbonizirati istom brzinom kao u proteklih deset godina, to bi još uvijek dovelo do porasta globalnih emisija.

Unatoč velikom rastu obnovljivih izvora energije u proteklom desetljeću, globalnim energetskim sustavom još uvijek dominiraju fosilni izvori. Godišnji rast globalne potrošnje energije veći je od rasta obnovljive energije, što znači da uporaba fosilnih goriva nastavlja rasti. Taj rast moramo odmah zaustaviti.

Nulta stopa emisija, potrebna kako bi se stabilizirala klima, zahtijeva ubrzanje uporabe neugljičnih izvora energije u kombinaciji s brzim smanjenjem globalnog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Razmjer izazova jasan je iz te dvojne potrebe.

Smanjit će se učinkovitost prirodnih ponora CO2, kao što su vegetacija i oceani, koji uklanjaju otprilike polovicu svih emisija nastalih ljudskih djelovanjem. Time se naglašava potreba da se smanji krčenje šuma i da se prošire prirodni ponori CO2, osobito u šumama i tlima, koji se mogu unaprijediti boljim gospodarenjem i obnovom staništa.

Emisijski jaz – gdje smo sada, a gdje bismo trebali biti
Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP)

UNEP-ovim Izvješćima o emisijskom jazu, čije će se deseto izdanje objaviti ovog studenog, ocjenjuju se najnovije znanstvene studije o trenutačnim i procijenjenim budućim emisijama stakleničkih plinova te ih se uspoređuje s razinama emisija koje su dopuštene ako se svijet želi kretati najpovoljnijim smjerom kako bi se dostigli ciljevi Pariškog sporazuma. Razlika između vjerojatne buduće vrijednosti i vrijednosti koju trebamo naziva se emisijskim jazom.

Ako se nastavi s trenutačnim klimatskim politikama i razinama ambicija definiranim nacionalno utvrđenim doprinosima (NUD), procjenjuje se da globalne emisije neće svoj vrhunac dosegnuti ni 2030., a kamoli 2020. Preliminarni zaključci Izvješća o emisijskom jazu za 2019. ukazuju na to da su se emisije stakleničkih plinova u 2018. nastavile povećavati.

Emisijski jaz za 2030. godinu između razina emisija koje će se postići punom provedbom uvjetnih nacionalno utvrđenih doprinosa (NUD) i razina koje odgovaraju najpovoljnijem putu do cilja od 2°C iznosi 13 GtCO2e. Ako se provedba ograniči samo na bezuvjetne NUD-ove, jaz se povećava na 15 GtCO2e. Za ciljanu vrijednost od 1,5 °C jaz iznosi 29 GtCO2e, odnosno 32 GtCO2e.

Procjenjuje se da trenutačni NUD-ovi 2030. godine snižavaju globalne emisije za do 6 GtCO2e u usporedbi s trenutačnim politikama. Tu razinu ambicije potrebno je otprilike utrostručiti kako bi se uskladila s granicom od 2 °C, odnosno otprilike upeterostručiti kako bi se uskladila s granicom od 1,5 °C.

Provedba bezuvjetnih NUD-ova, pod pretpostavkom da se borba protiv klimatskih promjena u 21. stoljeću dosljedno nastavi, do 2100. godine dovela bi do rasta globalne srednje temperature od 2,9-3,4 °C u odnosu na predindustrijske razine.

Ako se ambicije u području NUD-ova odmah ne povećaju i ne potkrijepe konkretnim postupcima, prekoračenje cilja od 1,5 °C više se neće moći izbjeći. Ako se emisijski jaz ne premosti do 2030., vrlo je vjerojatno da će nam cilj održanja porasta temperature znatno ispod 2 °C također izmaknuti.

Velik dio tehničkog potencijala može se ostvariti proširenjem i repliciranjem postojećih politika koje su se pokazale dobrima, kao što su prelazak na obnovljivu energiju i pošumljavanje, koje istovremeno pridonose ključnim ciljevima održivog razvoja.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC)

Trima Posebnim izvješćima koja je Panel objavio 2018. i 2019. procjenjuju se komplementarni i specifični aspekti klimatskih promjena uoči objave Šestog izvješća o procjeni.

U Posebnom izvješću o globalnom zatopljenju od 1,5 °C navodi se da nije fizički nemoguće ograničiti zatopljenje na 1,5 ºC, ali da bi to zahtijevalo dosad nezabilježene tranzicije u svim aspektima društva. Ograničenje zatopljenja na 1,5 ºC u odnosu na 2 ºC (ili više od toga) nosi jasne koristi. Svaki je djelić stupnja važan.

Ograničenje zatopljenja na 1,5 ºC može pratiti dostizanje drugih globalnih ciljeva kao što su postizanje održivog razvoja i iskorjenjivanje siromaštva.

U Posebnom izvješću o klimatskim promjenama i tlu naglašava se da je tlo već izloženo sve većem pritisku ljudskog djelovanja, a klimatske promjene taj pritisak pogoršavaju. S druge strane, globalno zatopljenje možemo održati na razini znatno ispod 2 ºC samo ako smanjimo emisije stakleničkih plinova u svim sektorima, uključujući zemljoradnju i proizvodnju hrane.

Izvješćem se pokazuje da bolje gospodarenje zemljištem može pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena, ali to nije jedino rješenje. Smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima, uključujući energetiku, nužnost je ako globalno zatopljenje želimo zadržati što bliže razini od 1,5ºC iznad predindustrijskih razina.

Panel IPCC objavit će Posebno izvješće o oceanima i kriosferi u uvjetima klimatskih promjena 25. rujna 2019.

Spoznaje o klimi
Future Earth i Earth League

Objedinjeni dokazi idu u prilog tezi da je ljudski utjecaj glavni uzrok promjena u Zemljinu sustavu u novoj geološkoj epohi, antropocenu.

Sve snažniji utjecaji klimatskih promjena dovode do povećanog rizika od prelaska određenih ključnih granica. Pod tim se misli na granice čiji bi prelazak doveo do dalekosežnih, a u nekim slučajevima i naglih i/ili nepovratnih promjena.

Raste svijest o tome da nas utjecaji klimatskih promjena pogađaju snažnije i brže nego što smo to predvidjeli u prognozama od prije samo jednog desetljeća.

Kako se klimatske promjene pojačavaju, gradovi su osobito izloženi posljedicama kao što su toplinska opterećenja, a gradovi su ujedno i ti koji mogu odigrati ključnu ulogu u smanjenju emisija na lokalnoj i globalnoj razini.

U budućnosti ćemo trebati strategije za ublaženje utjecaja klimatskih promjena i za unaprjeđenje adaptivnog upravljanja rizikom. Nijedno ni drugo samo po sebi neće biti dovoljno s obzirom na brzinu klimatskih promjena i razmjere njihovih posljedica.

Samo trenutačno i sveobuhvatno djelovanje koje obuhvaća dubinsku dekarbonizaciju nadopunjenu ambicioznim mjerama politika, zaštitu i jačanje ponora ugljika i bioraznolikosti te napore za uklanjanje CO2 iz atmosfere omogućit će nam dostizanje ciljeva Pariškog sporazuma.

Globalni okvir za klimatske usluge

Usluge informiranja o klimi i ranih upozorenja trebale bi biti podloga donošenju odluka o djelovanju radi prilagodbe klimatskim promjenama.

Napomene za urednike

Članovi Znanstvene savjetodavne skupine su:
Supredsjednici: prof. Petteri Taalas, WMO i Dr. Leena Srivastava, Institut za energiju i resurse (TERI-SAS) Sveučilišta za napredne studije te Međunarodni institut za primijenjenu analizu sustava (IIASA), od 15. studenog 2019.

Članovi Znanstvene savjetodavne skupine su:
Dr. Navroz K. Dubash, Centar za istraživanja politika, New Delhi, Indija
Dr. Brigitte Knopf, Istraživački institut Mercator za globalne resurse i klimatske promjene
Dr. Margaret Leinen, Institut za oceanografiju Scripps, Sveučilište u Kaliforniji
Dr. Heide Hackmann, Međunarodno znanstveno vijeće
Dr. Jian Liu, Program UN-a za okoliš
Dr. Thelma Krug, Međuvladin panel o klimatskim promjenama
Dr. Yacob Mulugetta, Londonski sveučilišni koledž
Dr. Joeri Rogelj, Londonski kraljevski koledž
Dr. Maisa RojasCorradi, Sveučilište u Čileu
Dr. Lisa Schipper, Sveučilište u Oxfordu
Sintezu je sastavila WMO pod pokroviteljstvom Znanstvene savjetodavne skupine UN-ova samita o klimi 2019. u svrhu objedinjavanja posljednjih novosti iz područja istraživanja klime skupine ključnih globalnih partnerskih organizacija – Svjetske meteorološke organizacije (WMO), Programa UN-a za okoliš, Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), organizacija Global Carbon Project, Future Earth i EarthLeague te Globalnog okvira za klimatske usluge (GFCS). Sadržaj svakog poglavlja ovog Izvješća temelji se na podacima koje su objavile pojedinačne organizacije.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodama.
public.wmo.int

Za više informacija kontaktirajte:
Clare Nullis, službenik za odnose s medijima SMO Mobitel: +41 79 709 13 97 E-pošta: cnullis(at)wmo.int