1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


2021. jedna je od sedam najtoplijih otkad postoje mjerenja

DHMZ, 19. 1. 2022. - Slijedi prijevod današnjeg priopćenja Svjetske meteorološke organizacije (WMO):

Unatoč tomu što su događaji La Niña od 2020. do 2022. uzrokovali privremeni pad prosječne globalne temperature, šest vodećih međunarodnih skupina podataka koje je objedinila Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazuju da je 2021. bila jedna od sedam najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Očekuje se da će se globalno zagrijavanje i drugi dugoročni trendovi povezani s klimatskim promjenama nastaviti zbog rekordnih razina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi.

Prosječna globalna temperatura u 2021. bila je za oko 1,11 (± 0,13) °C viša od predindustrijskih razina (1850. – 1900.). Osim toga, 2021. sedma je uzastopna godina (2015. – 2021.) u kojoj je globalna temperatura bila za preko 1 °C viša od predindustrijskih razina, pokazuju sve skupine podataka koje je objedinio WMO.

WMO na temelju šest međunarodnih skupina podataka izračunava najopsežniju i najmjerodavniju procjenu temperature. Na istim podacima temelje se i godišnja Izvješća o stanju globalne klime u kojima WMO obavještava međunarodnu zajednicu o globalnim pokazateljima klime.

Položaje pojedinih godina na rang-ljestvici trebalo bi razmatrati u dugoročnom kontekstu, posebno s obzirom na to da su razlike između pojedinačnih godina katkad neznatne. Od osamdesetih godina 20. stoljeća svako je desetljeće bilo toplije od prethodnog. Očekuje se da će se takav trend nastaviti.

Od 2015. zabilježeno je sedam najtoplijih godina u povijesti mjerenja, pri čemu se na prva tri mjesta nalaze godine 2016., 2019. i 2020. U 2016. zabilježen je iznimno snažan događaj El Niño koji je pridonio rekordnom prosječnom globalnom zagrijavanju.

Zbog uzastopnih događaja La Niña zagrijavanje je u 2021. bilo relativno slabije izraženo u odnosu na protekle godine. Pa ipak, 2021. svejedno je bila toplija od prethodnih godina na koje su utjecali događaji La Niña. Ukupno dugoročno zagrijavanje uzrokovano povećanjima stakleničkih plinova sada je znatno veće od godišnje varijabilnosti globalnih prosječnih temperatura uzrokovane prirodnim fenomenima koji utječu na klimu, rekao je profesor Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a.

Pamtit ćemo 2021. po rekordnoj temperaturi od gotovo 50 °C u Kanadi, koja se može usporediti s vrijednostima zabilježenim u vreloj saharskoj pustinji u Alžiru, iznimnim oborinama i smrtonosnim poplavama u Aziji i Europi, kao i suši u dijelovima Afrike i Južne Amerike. Klimatske promjene i opasnosti povezane s vremenskim prilikama duboko su i razorno utjecale na zajednice na svim kontinentima, rekao je profesor Taalas.

Temperatura je tek jedan od pokazatelja klimatskih promjena. Ostali su pokazatelji koncentracije stakleničkih plinova, količina topline u oceanima, pH oceana, globalna srednja razina mora, masa ledenjaka i površina morskog leda.

Global temp 2021

Međunarodne skupine podataka

WMO se koristi skupinama podataka (temeljenim na mjesečnim klimatološkim podacima s lokacija opažanja, brodova i plutača u globalnim pomorskim mrežama) koje razvijaju i održavaju Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA), NASA-in Goddardov institut za svemirske studije (NASA GISS), Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe, Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia (HadCRUT) i skupina Berkeley Earth.

WMO se također koristi skupinama podataka reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i njegove Službe za klimatske promjene Copernicus te Japanske meteorološke agencije (JMA). Reanalizom se kombiniraju milijuni meteoroloških i pomorskih opažanja, uključujući satelitska opažanja, s dodatnim vrijednostima dobivenim modelima kako bi se izradila potpuna reanaliza atmosfere. Kombinacijom opažanja i modeliranih vrijednosti omogućuje se procjena temperatura u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu na planetu, čak i u područjima za koja imamo malo podataka kao što su polarne regije.

Služba za klimatske promjene Copernicus procijenila je da je 2021. bila peta najtoplija godina od povijesti mjerenja, ali da je bila tek neznatno toplija od 2015. i 2018. NOAA i Berkeley Earth zaključili su da je 2021. nominalno bila šesta najtoplija godina. NASA GISTEMP i HadCRUT smatraju je šestom najtoplijom godinom. Prema podacima rang-ljestvice reanalize Japanske meteorološke agencije (JMA), 2021. nominalno je bila sedma najtoplija godina. Neznatne razlike među tim skupinama podataka ukazuju na dopušteno odstupanje pri izračunu prosječne globalne temperature.

Zabilježene temperature bit će uključene u konačno izvješće WMO-a o stanju klime u 2021., koje će biti objavljeno u travnju 2022. To uključuje informacije o svim ključnim klimatskim pokazateljima i odabranim klimatskim utjecajima kojima se ažurira privremeno izvješće objavljeno u listopadu 2021. povodom konferencije COP26.

Pariškim sporazumom nastoji se održati porast globalne prosječne temperature dobrano ispod 2 °C iznad predindustrijskih razina, uz istovremeno poduzimanje napora da se porast temperature ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Prosječna globalna temperatura u 2021. za 1,11 °C je viša od predindustrijskih razina (1850. – 1900.), što znači da se već približava donjoj granici porasta temperature koji se nastoji spriječiti Pariškim sporazumom.

La Niña je pad temperatura površine oceana velikih razmjera u središnjem i istočnom ekvatorijalnom Tihom oceanu, popraćen promjenama tropske atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na vremenske prilike i klimu obično je suprotan utjecaju događaja El Niño. La Niña uzrokuje privremeni globalni pad temperatura koji je obično najizraženiji u drugoj godini tog događaja.