1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Koliko je ovo uobičajeno? (Još malo statistike...)

DHMZ, 2. 2. 2012. - Najavljuje se ovih dana koješta... od hladnoće, preko oluje i snjegova, do vijavica, zapuha i sličnih čuda. I ima i bit će svega toga, neosporno. I sve bruji od toga. Al', senzacija nam je već previše, i oko vremenâ i vremena. Pa idemo vidjeti je li riječ doista o senzaciji, odnosno je li ovo neuobičajeno i koliko.

Krenimo s hladnoćom. Imajući u vidu da se u klimatološkoj klasi pod nazivom "ledeni dan" krije onaj u kojemu je najniža temperatura zraka (najčešće dakle noćna ili jutarnja) niža od -10 °C, recimo da se u doglednom prognostičkom razdoblju očekuje 5 ili 6 takvih. Gledano unazad, a gledamo Grič jer ima najdulji mjereni niz od čak 150 godina, posljednja godina s "ledenim danima" u veljači bila je 2005. (kada ih je bilo 3). Onda opet dugo ništa, pa jedan ledeni 1991. A posljednji put, 1985., bilo ih je više nego u mojoj prognozi za ovu veljaču (dakle 6). Možemo, dakle, reći da smo se od takvih stigli odviknuti. Itekako. Dalje? Najviše ih je bilo 1929. (čak 18), a više od pola mjeseca veljače bilo je ledeno i 1956. (ukupno 16).

Još je jedna klimatološka klasa po kojoj se ocjenjuje hladnoća. Dan se naime naziva "studenim" ako se temperatura cijeloga dana zadržava ispod 0 °C, odnosno ako je i najviša dnevna temperatura negativna. Počevši od jučer (jer gledamo isključivo veljaču), takvih će ove godine biti barem deset. Posljednja je takva godina bila 1991. I u "toplim" dvijetisućitima i devedesetima bilo je studenih dana, ali uglavnom sve sitno. U gore navedenim najhladnijim godinama prošloga stoljeća skoro je čitava veljača bila studena. Točnije, 1929. 22 dana, a 1956. čak 24 dana. Ako i koliko možemo vjerovati dugoročnim predviđanjima, to ove godine nećemo nadmašiti. (Ne, apsolutno ne sugeriram da to i želimo).

Osvrnimo se sad malo na snijeg. A budući da je snijega u Dalmaciji ovoga puta znatno više nego u sjevernim područjima i da je to svakako interesantnije, pročešljala sam upravo te podatke. Samo u iznimnom slučaju možete reći da se ne sjećate snijega na obali jer je istoga bilo nedaleke 2009. godine. I to u Zadru 10 cm, u Dubrovniku 8 cm, u Šibeniku 6 cm, u Splitu 2 cm. Čak i na Lastovu te je godine zabilježen snježni pokrivač od 3 cm. Statistički gledano to i nije tako često jer u Splitu se snježni pokrivač stvori prosječno svake sedme godine, a najdeblji je bio 1963. Tada je baš na današnji dan, 2. 2., izmjereno 6 cm.

U Zagori i zaobalju južne Hrvatske nizovi podataka ove vrste nisu odveć dugi, pa tako se u Metkoviću primjerice, možemo osvrnuti samo 14 godina unazad. U tom je periodu snježni pokrivač u veljači bilježen 3 puta, i to: 2011. godine 6 cm, 2005. 27 cm, a 2009. godine 23 cm. Gledajući dalje u povijest, a konzultirajući podatke s drugih klimatoloških postaja, zanimljiva je bila i 1994. godina, kada je u Vrgorcu palo skoro pola metra snijega. U Imotskome je snijeg kao takav, dakako, češća pojava, padne i zadrži se u dvije od tri godine. No, ovako obilan snijeg kakav očekujemo sutra i prekosutra nije zabilježen u posljednjih 30 godina otkad postaja mjeri. Slično je i s dubrovačkom zračnom lukom koja će se sutra, prema svemu sudeći, boriti sa snijegom, ali još s koječime.

Naime, snijeg kao takav i nije neuobičajen, no ova nam ga situacija donosi u kombinaciji s iznimno niskim temperaturama zraka i vjetrom koji bi mogao prometno odsijeći južni dio zemlje od sjevernoga. I jedino što nam preostaje jest nadati se da su upozorenja ozbiljno shvaćena i da su doprla do onih koji neugodne posljedice očekivanoga (ne)vremena svesti na najmanju moguću mjeru.

A evo i još jedan detalj za kraj. Budući da je danas Svijećnica, (a po američki Groundhog day) odnosno dan kada se, po predaji, (čak i mi meteorolozi) obraćamo sviscu odnosno jazavcu, a u nedostaku navedenih bilo kojoj sličnoj, za podneblje karakterističnoj, životinji. Ako znate kako ide dalje, ostavite tekst i vratite se pod dekicu, a ako ne čitajte dalje. Dakle, ako dotični prognostičar, u trenutku kad izađe iz jame, vidi svoju sjenu, zaključit će da će zima još potrajati i vratit će se nazad na spavanje. Ako je pak ne vidi, objavit će da je zimi uskoro kraj. Treba li dalje pisati? Vidite li svoju sjenu?

Dunja Mazzocco Drvar