1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - događanja


Završni nacionalni seminar projekta o suši

DHMZ, 5. 4. 2019. - Završni nacionalni seminar EU projekta DriDanube – rizici od suše u Dunavskoj regiji održan je 2. travnja 2019. u Kući Europe u Zagrebu u organizaciji DHMZ-a, glavnog nacionalnog partnera. Na seminaru su sudjelovali predstavnici ministarstva i državne uprave (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo unutarnjih poslova, Državni hidrometeorološki zavod), županija (Grad Zagreb i Međimurska županija), znanstvene zajednice (Geofizički odsjek PMF-a, Agronomski fakultet u Zagrebu, Agronomski fakultet u Osijeku, Građevinski fakultet u Rijeci, Hrvatski šumarski institut ), energetskog sektora (HEP – Group) te strukovnih udruga (Hrvatsko agrometeorološko društvo, Hrvatsko meteorološko društvo, Hrvatsko hidrološko društvo, Hrvatska vatrogasna zajednica).

Seminar je započeo prikazivanjem kratkog filma o suši izrađenom tijekom projekta, a nakon kojeg je ravnateljica DHMZ-a, Branka Ivačan-Picek službeno otvorila seminar. U svom govoru ravnateljica Ivančan-Picek istakla je kako je prema dugogodišnjem praćenju (više od 20 godina) i u usporedbi s drugim prirodnim katastrofama suša uzrok najvećih ekonomskih gubitaka (preko 40 %). Napomenula je i da su protekle četiri godine bile najtoplije godine u svijetu u povijesti mjerenja (koja sežu do sredine 19. stoljeća) te da ni Hrvatska nije pošteđena posljedica suše koja se nastavila i u ovoj godini. U ime Ministarstva zaštite okoliša i energetike, nacionalnog strateškog pridruženog partnera na projektu govorio je Miro Macan, načelnik Sektora voda, vodnog dobra, vodne politike i međunarodne suradnje. Pozdravnim govorom prisutnima se obratio Ivan Danjek iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe (koja je od početka godine u sastavu Ministarstva poljoprivrede), a koja je najzaslužnija za uspješnu uspostavu mreže izvjestitelja o učincima suše u okviru projekta.

Voditeljica projekta za Hrvatsku, Ksenija Cindrić Kalin u svom izlaganju detaljnije je predstavila projekt, projektne aktivnosti i rezultate. Motiv za pokretanja projekta bila je činjenica da suše i nestašica vode sve više pogađaju zemlje Dunavske regije, a monitoring suše u realnom vremenu nije dovoljno razvijen i ne postoji objedinjena metodologija za procjenu rizika od suše i njezinh učinaka na poljoprivredu. Stoga je Slovenska agencija za okoliš (ARSO), koordinator projekta, okupila 15 glavnih partnera i 8 pridruženih iz 10 podunavskih zemalja kako bi razvili alate za proaktivni odgovor na posljedice suše.

Jedan od alata je svakako Drought Watch, interaktivni geoportal razvijen u projektu. Razvili su ga projektni partneri Space SI (Slovenija) i Bečko tehničko sveučilište (TUW) iz Austrije, a temelji se na dostupnim satelitskim produktima. Ova plaforma je potpuno besplatna, dostupna svima i takva će ostati i nakon završetka projekta. Mogućnosti platforme prezentirao je Izidor Pelajić jedan od članova DHMZ-ovog projektnog tima za DriDanube.

O uspostavi mreže izvjestitelja o učincima suše, važnosti i redovitosti njihovog izvještavanja, kao i o Kartama procjene utjecaja suše na usjeve, voćnjake, vinograde, maslinike i šume koje se izrađuju na osnovu izvještaja izvjestitelja govorila je Ivana Marinović, jedna od koordinatorica mreže.  U izlaganju je istakla kako je hrvatska mreža izvjestitelja, koju najvećim dijelom čine djelatnici Ministarstva poljoprivrede (iz redova bivše Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe) i DHMZ-a, odmah iza Češke, koja je za uspostavu mreže bila primjer dobre prakse u projektu.

Kao konačan rezultat projekta očekuje se objedinjena strategije upravljanja sušom za zemlje Dunavske regije. Kako bi se ona realizirala u Sloveniji je izrađen model upravljanja sušom kojeg je predstavio Lovro Kalin.

Nakon predavanja uslijedila je diskusija koju je moderirala Ksenija Cindrić Kalin. U diskusiji se razgovaralo o korisnosti platforme Drought Watch, budućnosti uspostavljene mreže izvjestitelja, mogućnostima i nužnosti suradnje među odgovornim tijelima državne uprave te o ostalim izazovima s kojima se susreću odgovorni subjekti, kako bi se pronašla što učinkovitija rješenja za prilagodbu na posljedice suše te kako bi se smanjili gubici i sačuvala održivost u proizvodnji hrane.

Svi sudionici diskusije složili su se oko visoke prolazne ocjene koju je Projekt zavrijedo: u kratkom roku (2 godine) odrađen je vrlo zahtjevan posao, uspostavljena je kvalitetna osnova za sustavno praćenje suše što do sad nije postojalo u nacionalnim okvirima. U nastavku bi trebalo ozbiljno pristupiti izradi dokumenata kojima bi se jasno definirali pravni okviri za daljnji razvoj aktivnog praćenja suše koja je sve učestalija i sve češće ulazi u fokus rasprava na gotovo svim nivoima.