Srpanj 2025.
U srpnju su u većem dijelu Hrvatske prevladavale normalne oborinske prilike. Umjereno kišno bilo je u zapadnom dijelu središnje i u gorskoj Hrvatskoj, na sjevernom Hrvatskom primorju i u dijelu Dalmacije. Vrlo kišno bilo je na Visu, a ekstremno kišno na području Senja i Ploča. Najviše oborine zabilježeno je na Pargu, 188.1 mm (84 %) i u Senju, 179.4 mm (268 %). Najveće pozitivno odstupanje od prosjeka bilo je u Pločama, 434 %,(143.9 mm), gdje je ujedno 29.7. izmjerena najveća dnevna količina oborine među analiziranim postajama, čak 118.2 mm, a to je značajno više od srpanjskog prosjeka za tu postaju (26.9 mm).
Najveće negativno odstupanje od prosjeka za srpanj bilo je na postaji Gradište, -29 % (43.9 mm). Najmanje oborine zabilježeno je na postajama Dubrovnik, 26.4 mm, odnosno malo manje od prosjeka (-9 %), i Lastovo, 27.3 mm, odnosno više od dvostrukog prosjeka za srpanj na toj postaji (110 %). Na tim postajama zabilježeno je i najdulje sušno razdoblje od 26 dana, u kojem dnevna oborina nije bila veća od 1 mm. To sušno razdoblje zapravo je nastavak sušnog razdoblja iz svibnja, odnosno lipnja, pa mu je ukupno trajanje iznosilo 58 dana na Lastovu i 39 dana u Dubrovniku.
U protekla dva mjeseca (lipanj i srpanj) u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj (izuzev zapadnog dijela) bilo je umjerno i vrlo sušno, a u Daruvaru ekstremno sušno. U ostatku Hrvatske prevladavale su uglavnom normalne oborinske prilike. U razdoblju od svibnja do srpnja dominirale su normalne oborinske prilike, a najveći deficit oborine zabilježen je na sjevernom dijelu središnje Hrvatske i u zapadnoj Slavoniji, do klase vrlo sušno.
Normalne oborinske prilike prevladale su u gotovo cijeloj Hrvatskoj na preostalim analiziranim skalama do unatrag dvije godine, tj. na skalama od šest, devet, 12, 18 i 24 mjeseca. Najveći suficit oborine zabilježen je na području Rijeke i Parga, gdje je na skali od 24 mjeseca bilo ekstremno kišno.
