1. Naslovnica
  2. Objave, najave , natječaji

Objave - zanimljivosti


Grički vremeplov – od kapucina do geofizičara

Na području današnjeg parka i zgrade DHMZ-a bio je kapucinski samostan, crkva, groblje i vrt. Nakon ukinuća kapucinskog reda (1788.) objekti počinju propadati te se zajedno sa zemljištem rasprodaju početkom 19. stoljeća. Plemić Ludovik Jelačić, profesor na zagrebačkoj Akademiji ruši kapelicu i gradi sebi palaču čiju je izgradnju povjerio graditelju Bartolu Felbingeru. Palača je dovršena 1826. i suvremenici su je smatrali ukrasom grada. U prostorije prema Strossmayerovom šetalištu (Promenadi) Jelačić je želio smjestiti casino.

Joseph Svoboda (učenik 6. razreda Velike realke): Šetalište Grič sa starom zgradom Više realne škole 1862., akvarelirani crtež, papir, 375 x 590 mm, čuva se u Muzeju Grada Zagreba

Grad 1857. otkupljuje palaču i u nju smješta gradsku realku. Značajna promjena u izgledu zgrade dešava se 1864. kada se podižu katovi na južnom dijelu i zgrada počinje poprimati današnji izgled. U prizemlju južnog dijela bila je kavana, a zgrada je poslije realke služila ženskom liceju, sudovima (Banski stol, a između dva svjetska rata Apelacioni sud).

Slava Raškaj, Zgrada Velike realke na Griču, akvarel

Meteorološka mjerenja u zgradi započela su 1. prosinca 1861. godine u fizikalnom kabinetu zahvaljujući ravnatelju realke Josipu Torbaru i profesoru Ivanu Stožiru – prvom gričkom motritelju koji je 30 godina vodio brigu o meteorološkoj postaji Zagreb − Grič i razvio je do opservatorija. Iz ovog entuzijazma jednog ravnatelja škole i profesora fizike razvio se Geofizički zavod, Geofizički odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, Seizmološka služba Hrvatske i Državni hidrometeorološki zavod koji je ustrojen 27. kolovoza 1947. te kojem je zgrada na Griču 3 bila stalna adresa do 22. ožujka 2020.

Dana 22. ožujka 2020. Zagreb su pogodila dva snažna potresa (5,5 i 5,0 po Richteru). Zgrada, spomenik kulture I. kategorije, je jako oštećena i više nije pogodna za rad stoga intenzivno radimo na preseljenju na neko sigurnije mjesto dok se ne uspije realizirati izgradnja nove zgrade DHMZ-a na Borongaju.

Literatura:

Lelja Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Školska knjiga, 1986.

Nulla dies sine observatione : 150 godina Geofizičkog zavoda u Zagrebu / [glavni urednik Mirko Orlić], Zagreb : Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geofizički odsjek,2011.