Objave - zanimljivosti
Inovacijama i tehnologijom do rodne ravnopravnosti
Međunarodni dan žena 2023.
DHMZ, 7. 3. 2023. - Međunarodni dan žena, koji se obilježava 8. ožujka, svake je godine prilika za proslavu postignutog napretka u borbi žena za jednaka prava, od prava glasa, prava na obrazovanje, zdravstvenu skrb, radna prava te borbu protiv diskriminacije. Međutim, to je ujedno i dan kada se treba podsjetiti kako je pred nama još dalek put prema ostvarivanju potpune rodne ravnopravnosti te kako i dalje postoji puno izazova s kojima se suočavaju žene diljem Hrvatske i svijeta, poput nejednakosti u plaćama, nejednakog pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, ekonomskoj nejednakosti i nasilju nad ženama.
Kako bismo osnažili ulogu žena u društva i podigli svijest o važnosti rodne ravnopravnosti za boljitak zajednica, važno je kontinuirano podsjećati na postignuća, hrabrost i odlučnost žena u mijenjanju svojih okruženja kako bi stvorile bolju budućnost za sebe, a time i za sve.
Iskoristiti potencijal digitalne tehnologije u osnaživanju žena
Ove se godine Međunarodni dan žena obilježava pod UN-ovom temom DigitALL: Inovacija i tehnologija za rodnu ravnopravnost podsjećajući na doprinos žena razvoju današnjeg digitalnog svijeta.
Na području razvoja i upravljanja tehnologijama mnoge žene razbijaju staklene stropove, ali digitalni rodni jaz i dalje je prisutan te onemogućuje ženama iskorištavanje punog potencijala koji im tehnologija može pružiti.
Ova tema naglašava i važnost zaštite prava žena i djevojaka u digitalnom prostoru te borbu protiv online nasilja temeljenog na spolu i posredstvom informacijske i komunikacijske tehnologije.
Digitalne tehnologije otvaraju nove mogućnosti za osnaživanje žena i pružaju priliku za eliminaciju raznih oblika neravnopravnosti i nejednakosti. Kako bi se uklonile prepreke sudjelovanju žena u kreiranju, korištenju i upravljanju tehnologijom, potrebno je poticati njihovu veću zastupljenost u STEM obrazovanju i karijerama.
U DHMZ-u većinu visokoobrazovanih zaposlenika čine - žene
U DHMZ-u primjena i razvoj tehnologije je ključno za učinkovitu i produktivnu komunikaciju i rad. Tehnologija čini osnovno sredstvo rada kojim se koriste gotovo svi zaposlenici DHMZ-a.
Prema podacima od 31. prosinca 2022. u DHMZ-u je bilo zaposleno 343 osobe, i to 60 % muškarca te 40 % žena.
DHMZ ima 153 visokoobrazovanih zaposlenika te većinu čine žene - 55 % VSS, 64 % mr. sc. i 56 % dr. sc. U svijetu među meteorolozima dominiraju muškarci.
Žene koje koriste i razvijaju tehnologije u DHMZ-u
Pozivom na stvaranje digitalnog svijeta koji će biti sigurniji, uključiviji i pravedniji, na Međunarodni dan žena slavimo postignuća tri žene koje u DHMZ-u razvijaju tehnologiju i koriste je svakodnevno u svom poslu.
Dubravka Rasol, načelnica Sektora za meteorološka motrenja i klimatološke podatke
Zadužena je za meteorološku bazu podataka koja objedinjava podatke sa svih meteoroloških postaja DHMZ-a. U projektu METMONIC zadužena je za razvoj Centralne integracijske platforme koja će omogućiti korisnicima jednostavan pristup DHMZ-ovim podacima u realnom vremenu. Aktivna je popularizatorica znanosti.
Barbara Vodarić Šurija, voditeljica Odjela za analizu podataka i unaprjeđenje sustava daljinskih mjerenja
Diplomirala je s temom Sinoptički i satelitski parametri u analizi velikih šumskih požara u Hrvatskoj te svoju strast prema tehnologiji nastavila razvijati na području radarske meteorologije. U projektu METMONIC važna je karika u instalaciji meteoroloških radara diljem Hrvatske zadužena za softver, vizualizaciju produkata te prijenos podataka.
Nevenka Kadić Vlahović, voditeljica je Odjela za programsku nadgradnju
Matematičarka zahvaljujući kojoj internet i intranet DHMZ-a sadrži aktualne podatke s meteoroloških postaja i automatskih postaja. Radi na učinkovitom sustavu distribucije podataka za međunarodnu razmjenu, razvija produkte za mrežnu stranicu DHMZ-a te pomoću vizualizacije omogućava pristup i razumijevanje podataka široj publici.
Dubravka Rasol: Žene u digitalnom svijetu mogu dati svoj jedinstveni doprinos – nije cilj biti jednak s muškarcima nego ravnopravan
Koja je bila Vaša motivacija da se bavite meteorologijom i kako ste započeli svoju karijeru u DHMZ-u?
Moja motivacija za bavljenjem meteorologijom nije bila od početka sasvim jasna niti izražena. Odmalena su me zanimala prirodoslovno matematička područja no istovremeno me privlačila i umjetnost. Fizika je na kraju ipak prevladala kao nešto konkretno u odnosu na umjetnost kojom se svatko uvijek može i amaterski baviti. Tek sam kasnije shvatila da je to daleko od istine, tako da mogu reći da konstantno hodam po rubu. Ipak moj posao u meteorologiji često zahtijeva mnogo kreativnosti i mašte tako da zadovoljim i tu svoju umjetničku stranu i ipak ostajem u meteorologiji. Na DHMZ-u sam se zaposlila početkom 2002. godine u Odjelu za obradu i kontrolu meteoroloških podataka, kasnije sam postala voditeljica tog odjela pa voditeljica Službe za obradu i kontrolu podataka i na kraju načelnica Sektora za meteorološka motrenja i klimatološke podatke gdje sam i sada.
Kako vidite ulogu žena u digitalnom razvoju i koliko je važno da se žene uključe u digitalnom razvoju područja kao što je meteorologija?
Sve je veće prisustvo žena na važnim pozicijama u svim segmentima društva pa tako i u digitalizaciji no čini mi se da prihvaćanje te činjenice kaska za stvarnošću te još uvijek kao kuriozitet ističemo činjenicu da je žena na čelu neke velike IT kompanije. U Hrvatskoj su žene u meteorologiji u velikom broju uključene u sva područja struke pa tako i u digitalan razvoj. Balans, ne samo spolni, već i balans različitih pogleda na svijet vrlo je važan u projektima vezanim za digitalni razvoj društva. U digitalnom svijetu nema emocionalne komponente komunikacije, a informacije moraju biti prenesene tako da budu jednoznačne i svima jasne. Tu vidim priliku da žene izraze svoje potencijale. Uloga žena bi morala biti takva da ne pokušavaju misliti i ponašati se kao muškarci da bi ih se jednako cijenilo već bi trebale dati svoj jedinstveni doprinos. Nije cilj da budemo jednaki već da budemo ravnopravni.
Kako vaša ekipa radi na pristupačnosti meteoroloških podataka i koje su najveće prepreke s kojima se susrećete u tom procesu?
Sudjelujem u provedbi Projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH - METMONIC kao voditeljica 5. komponente: Unaprjeđenje i modernizacija sustava prihvata, obrade, kontrole i pohrane podataka i osiguranje dostupnosti podataka - rezultati te komponente trebali bi osigurati pristup meteorološkim podacima kroz Centralnu integracijsku platformu koja je napravljena i trenutno je u fazi testnog korištenja u DHMZ-u. Platforma objedinjuje pristup meteorološkim podacima koji dolaze iz raznih izvora i različitih su vremenskih i prostornih skala i formata, omogućuje grafički i tablični prikaz podataka kao i prikaz podataka u prostoru. Vidjet ćemo koliko će na kraju za javnost korištenje Platforme biti pristupačna no sigurno je da će biti dostupno mnogo više meteoroloških podataka, nego što je to slučaj sada. Veliki rizik za dobro funkcioniranje takvog kompleksnog sustava je nedovoljna IT podrška unutar DHMZ-a zbog manjka ljudi.
Kako popularizirate znanost i promovirate meteorologiju među mladima i što mislite da bi trebalo učiniti da se poveća interes za ovo područje?
Od početka rada na DHMZ-u bavim se i popularizacijom meteorologije. Započela sam i zainteresirala se za popularizaciju primajući grupe učenika kojima sam tumačila kako se obavljaju meteorološka motrenja, a nastavila kroz održavanje radionica na Festivalima znanosti pa radom u timu Male meteorološke radionice što je rezultiralo objavom slikovnice s meteorološkim pokusima Mali meteorolog. Trenutno sudjelujem u radu GLOBE programa kao članica Državnog povjerenstva smotre i natjecanja hrvatskih GLOBE škola. Koncept GLOBE programa je takav da podržava timski rad i nije namijenjen samo najboljim učenicima. Motivirajuće je gledati djecu na orijentacijskom natjecanju kako surađuju, diskutiraju i zajednički odlučuju što će upisati kao točan odgovor, a opet, ako dovoljno brzo trče, mogu nadoknaditi bodove izgubljene na ponekom krivo riješenom zadatku. Tu nema beskrupulozne konkurencije već je dominantna pozitivna suradnja. Mislim da je upravo takav GLOBE pristup dobar za povećanje interesa za meteorologiju. Boravak u prirodi i direktna mjerenja i opažanja meteoroloških pojava nakon čega učenici obavljaju jednostavne analize dobivenih podataka i sami donose zaključke daju učenicima uvid u cjelovit proces istraživanja, a i osjećaj zadovoljstva da su sve od početka do kraja sami napravili. Takvo iskustvo tijekom osnovnog školovanja sigurno utječe na kasniji interes za područje prirodoslovno matematičkih znanosti, pa tako i za meteorologiju.
Barbara Vodarić Šurija: Digitalna tehnologija otvara nove mogućnosti za osnaživanje žena
Bili ste jedna od ključnih osoba u projektu instalacije radara u okviru METMONIC projekta kojim je cijela Hrvatska obuhvaćena radarskim mjerenjima. Na kojim ste još projektima tijekom svoje karijere radili unaprjeđujući sustav daljinskih mjerenja?
Projekt u kojem sudjelujem gotovo od samog početka rada u DHMZ-u je EUMETNET-ov projekt OPERA. Kao članica stručnog tima stekla sam mnoga znanja koja su mi pomogla u radu i stručnom usavršavanju.
Koliko žene doprinose razvoju tehnologije, posebice na vašem području rada, i koje su po Vašem mišljenju najveće prepreke s kojima se suočavaju?
Dobra je vijest da na području radarske meteorologije žene su podjednako zastupljene kao i muškarci, a posebice mlađe generacije žena. Ipak, prema statistikama, na primjer, među radarskim inženjerima udio žena nije značajan. Smatram da se s novim generacijama polako mijenja način percepcije žena u tehnologiji i mlade žene pokazuju sve veći interes za tehnologijom.
Smatrate li da digitalne tehnologije otvaraju nove mogućnosti za osnaživanje žena? Koji su po Vama najveće koristi otključavanja punog potencijala tehnologije za položaj žena?
Digitalna tehnologija svakako otvara nove mogućnosti u osnaživanju žena, jer im daje uvid u veći spektar mogućnosti, informacija, a time i osobnog razvoja. Važnu ulogu u upoznavanju tehnologije i njezine primjene ima rana edukacija djece, poput STEM edukacije i koja je srećom zadnjih godina sve prisutnija u Hrvatskoj.
Kao voditeljica Odjela za analizu podataka i unaprjeđenje sustava daljinskih mjerenja, koji su Vaši planovi za daljnji razvoj u tom području?
Daljnji planovi su završna provedba projekta METMONIC u kojoj nas očekuje instalacija još jednog radara, radara na Puntijarci. Po završetku projekta u planu je analiza i verifikacija svih podataka, a posebice podataka prikupljenih radarima na obali jer do sada, obzirom da Jadran nije bilo pokriven radarskim mjerenjima, nismo imali prilike proučavati mnoge atmosferske procese ovako detaljno. Dugoročni planovi su daljnja modernizacija daljinskih mjerenja, poput automatskih radiosondažnih sustava, koju su nam dragocjeni jer daju informacije o vertikalnim promjenama atmosferskih parametara poput tlaka zraka, temperature, relativne vlage, brzine i smjera vjetra…
Nevenka Kadić Vlahović: Predavanja žena znanstvenica i korištenje novih tehnologija poput Tik -Toka povećalo bi interes djevojaka za STEM zanimanja
Koliko Vam je obrazovanje na području matematike pomoglo u poslu kojim se bavite? Na koji način i koliko vam u tome pomaže ili odmaže tehnologija?
Pomoglo mi je u načinu razmišljanja pri rješavanja problema. Kao svaki matematičar uzmem u obzir, na osnovu ulaznih parametara, moguća rješenja i onda analiziranjem dođem do onog najpraktičnijeg. Tehnologija mi služi kao produžena ruka znanja, tj. ona mi omogućuje rješavanje problema na brz i efikasan način, npr. kada je potrebno obraditi velike količine podataka što je na poslovima koje obavljam čest slučaj.
Velika prepreka u sudjelovanju žena u dizajnu i upravljanju tehnologijom je njihova nedovoljna zastupljenost u STEM obrazovanju i karijerama. Kako ukloniti tu prepreku i potaknuti djevojke da se više uključuju u znanost, kao što je matematika?
Kao i za sve u životu, treba ih zainteresirati za matematiku točnije zadržati njihov interes jer mislim da je u ranoj dobi podjednak kod sve djece neovisno o spolu. Jedan od načina je, prema mom mišljenju, upoznavanje učenika s prisustvom matematike u svakodnevnom životu. Škole bi mogle organizirati radionice roditelja i učenika, gdje bi u školu bili pozvani roditelji učenika i ispričali im svoja dosadašnja iskustva s matematikom, te njezinom ulogom u njihovom poslu i mogućnostima koje im je njezina primjena donijela. Posjete i zanimljiva predavanja žena znanstvenica bi zasigurno potaknule djevojke na STEM zanimanja. Nove tehnologije nude mnogo mogućnosti pa bi ih trebalo iskoristiti za prezentiranje matematike, npr. putem Tik-Toka ili YouTubea.
Koliko Vaš rad na modernizaciji sustava, obrade, kontrole i pohrane podataka zahtijeva kontinuirana učenja i nadograđivanja postojećih znanja? Na koji način nastojte uvijek biti u korak s usvajanjem vještina i informacija ključnih za učinkovito obavljanje vašeg posla?
Kontinuirano obrazovanje je svakako potrebno, jer se tehnologija mijenja, i napreduje, iz dana u dan. Usavršavam se uglavnom na tečajevima CARNET-a, razmjenom iskustva s kolegama i naravno, kao i većina nas - pomoću Google-a.
Kako se vaš rad na razvoju proizvoda za web i vizualizaciju može primijeniti na poboljšanje pristupa usluga DHMZ-a korisnicima?
Uvijek kada radimo produkt za internet pokušavamo se staviti u kožu korisnika i prilagoditi ga na način da mu budu razumljivi. I nakon što je produkt gotov i operativan, ako uočimo priliku za poboljšanje napravimo potrebne preinake da bude pristupačniji. I prilikom razvoja Centralne integracijske platforme u sklopu METMONIC projekta, u koju sam bila uključena nastojali smo uvažiti potrebe korisnika i stvoriti okruženje jednostavno za njezino korištenje.