Objave - zanimljivosti
Svjetski meteorološki dan, 23. žujka 2007.
Poruka Michela Jarrauda, glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije,
povodom obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana 2007. pod sloganom "Polarna meteorologija: razumijevanje globalnih utjecaja"
Svjetska meteorološka organizacija (SMO), njenih 187 članica, kao i meteorološke zajednice širom svijeta, svake godine 23. ožujka slave Svjetski meteorološki dan. To je dan kad je 1950. godine konvencijom osnovana Svjetska meteorološka organizacija (www.wmo.ch), a godinu dana kasnije imenovana specijaliziranom agencijom Ujedinjenih Naroda.
Izvršno vijeće SMO-a odlučilo je da tema za 2007. godinu bude "Polarna meteorologija: razumijevanje globalnih utjecaja" kako bi se istaknuo značaj i podržala misija IV Međunarodne Polarne Godine (MPG) (www.ipy.org). Riječ je o projektu u sklopu kojeg će se, od ožujka 2007. do ožujka 2009., provesti međunarodno usklađena i intenzivna istraživanja i opažanja na polarnim područjima Arktika i Antarktika te pokušati sagledati dalekosežni globalni efekti od dobivenih informacija.
Projekt sufinanciraju SMO i Međunarodno vijeće za znanost (www.icsu.org), a SMO će i na druge načine, preko nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, pridonijeti istraživanjima i motrenjima u stručnim područjima polarne meteorologije, oceanografije, glaciologije i hidrologije, očekujući vrijedne i znakovite informacije vezane uz promjenu klime i njezin utjecaj. Naime, pokazalo se već da je zagrijavanje polarnih područja izraženije od zagrijavanja ostalih područja na Zemlji.
Polarne regije udaljene su od gusto naseljenih mjesta, no ipak postoji velika potreba za pouzdanom prognozom vremena u tim područjima, između ostaloga i zbog zaštite manjih lokalnih zajednica, sve razvijenijem turizmu, kao podrška djelatnostima na moru te za istraživanja nalazišta nafte i plina.
Posljednjih desetljeća uočene su značajne promjene u polarnom okolišu: smanjenje morskog leda, topljenje ledenjaka i permafrosta (permafrost - trajno zaleđeno tlo) te smanjenje leda na jezerima i rijekama. Ove promjene vidljivije su na Arktiku nego na Antarktiku.
Globalna srednja površinska temperatura Zemlje povećala za oko 0.6 °C u 20. stoljeću. Procjenjuje se da će globalna prosječna površinska temperatura i dalje rasti u 21 stoljeću i to od 1,4 °C (optimistične prognoze) do čak 5,8 °C (pesimistične prognoze). Istovremeno, morska razina bi se u najboljem slučaju mogla povisiti za 9 cm, a u najgorem do čak 88 cm. To će predstavljati značajan problem za sva nisko položena područja svijeta.
Smanjenje morskog leda može prouzročiti ozbiljne promjene u morskim ekosustavima. Led na kopnu također je osjetljiv na dugotrajno zagrijavanje atmosfere, pa je vjerojatno njegovo progresivno odmrzavanje, koje će biti praćeno širenjem mokrog tla te mogućim značajnim štetama za zgrade i infrastrukturu. Ovo topljenje će također imati implikacije na ciklus kruženja ugljika preko oslobađanja jednog od glavnih plinova staklenika, metana, koji je zarobljen unutar permafrosta.
Ozon je iznimno važan stratosferski plin, jer štiti biosferu tako što apsorbira sunčevo ultraljubičasto zračenje. Zato je otkriće ozonske rupe krajem 50-tih godina 20. stoljeća iznad Antarktika bilo važno. Utvrđeno je da se ozonska rupa (sloj smanjene koncentracije ozona) razvila uglavnom kao rezultat emisije nekih široko korištenih industrijskih plinova. Ipak, s obzirom na prihvaćene mjere, sada se čini da se ozonska rupa stabilizirala. Ako se Montrealski Protokol iz 1987. bude doista primjenjivao, procijenjeno je da će se ozonski sloj u srednjim širinama vratiti na normalne vrijednosti do sredine 21. stoljeća, a da će oporavak iznad Antarktika zahtijevati dodatnih 15 godina.
Kolikogod je proučavanje polarne meteorologije važno samo po sebi, treba naglasiti temeljni utjecaj polarnih regija na globalni klimatski sustav u cjelini. Promjene u visokim širinama mogu imati, i imaju, značajan utjecaj na sve ekosustave i na sva ljudska društva, bez obzira na kojim se geografskim širinama nalaze. Štoviše, polarne regije imaju praiskonsku ulogu u određivanju globalnog klimatskog sustava.
Meteorologiju se već dugo vremena smatra kao obrazac za znanost bez granica, a polarna meteorologija je također primjer tog principa. Očekuje se da će rezultati istraživanja doprinijeti boljem razumijevanju klimatskih varijabilnosti i klimatskih promjena, u cilju prilagođavanja jednom od najvećih izazova 21. stoljeća.
Stručno-popularna predavanja
dr. sc. Dušan Trninić, DHMZ
Suočavanje s nestašicom vode
dr. sc. Vlasta Tutiš, DHMZ
Polarna meteorologija - razumijevanje globalnog utjecaja
prof. dr. sc. Branko Grisogono, Geofizički zavod PMF-a
Utjecaj polarnih područja na klimatske promjene
prof. dr. sc. Mirko Orlić, Geofizički zavod PMF-a
Nove spoznaje o meteorološkoj djelatnosti Andrije Mohorovičića
mr. sc. Marina Grčić, HMD
Školovanje meteoroloških kadrova u Hrvatskoj