Objave - priopćenja
Klimatski rekordi oboreni su tijekom 2023. uz dalekosežne posljedice
DHMZ, 30. 11. 2023. - Ove su godine oboreni klimatski rekordi, što je bilo popraćeno ekstremnim vremenskim uvjetima koji su za sobom ostavili trag razaranja i očajanja, priopćila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
U Privremenom izvješću WMO-a o stanju globalne klime potvrđuje se da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja. Iz podataka prikupljenih do kraja listopada vidljivo je da je ove godine temperatura bila za oko 1,40 °C (uz moguće odstupanje od ±0,12 °C ) viša od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja 1850. – 1900. Ova se godina razlikuje od 2016. i 2020., koje su prethodno držale rekord kao najtoplije godine, po tome da je vrlo mala vjerojatnost da će posljednja dva mjeseca utjecati na njezin položaj na ljestvici.
Proteklih devet godina, od 2015. do 2023., bile su najtoplije u povijesti mjerenja. Događaj El Niño, koji ima zagrijavajući učinak i koji se pojavio tijekom proljeća 2023. na sjevernoj Zemljinoj polutci i ubrzano se razvio tijekom ljeta, vjerojatno će doprinijeti dodatnom porastu temperatura tijekom 2024. El Niño obično ima najveći utjecaj na globalne temperature nakon što njegov vrhunac prođe.
Razine stakleničkih plinova rekordno su visoke. Globalne temperature rekordno su visoke. Podizanje razine mora rekordno je visoko. Površina antarktičkog morskog leda rekordno je niska. Kao da slušamo zaglušujuću kakofoniju pokvarenih gramofonskih ploča koje stalno ponavljaju jedno te isto, izjavio je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
To nisu samo statistički podaci. Postoji opasnost da nećemo uspjeti spasiti ledenjake niti suzbiti podizanje razine mora. Klimu iz 20. stoljeća više ne možemo vratiti, ali moramo odmah djelovati kako bismo ograničili rizike od sve nepovoljnije klime u ovom stoljeću i onima koja slijede nakon njega, dodao je.
Ekstremni vremenski uvjeti svakodnevno uništavaju ljudske živote i egzistencije, zbog čega još više dolazi do izražaja koliko je neophodno da zaštitimo sve stanovnike planeta ranim upozorenjima, rekao je prof. Taalas.
Razine ugljikovog dioksida više su za 50 % u odnosu na predindustrijsko razdoblje, zbog čega dolazi do zadržavanja topline u atmosferi. Velika postojanost CO2 znači da će temperature nastaviti rasti još mnogo godina.
U razdoblju 2013. – 2022. stopa podizanja razina mora bila je dvostruko veća nego u prvom desetljeću za koje su dostupna satelitska mjerenja (1993. – 2002.) zbog nastavka zagrijavanja oceana te zbog otapanja ledenjaka i ledenih pokrova.
Najveća površina antarktičkog morskog leda ove je godine bila najmanja u povijesti mjerenja: njezina se površina smanjila za čitavih 1 milijun km2 (što je više od površine Francuske i Njemačke zajedno) u odnosu na prethodnu rekordno najnižu razinu na kraju zime na južnoj Zemljinoj polutci. Opet je došlo do ekstremnog otapanja ledenjaka u sjevernoj Americi i Europi tijekom sezone otapanja. Švicarski ledenjaci izgubili su oko 10 % svojeg preostalog obujma u posljednje dvije godine, navodi se u izvješću WMO-a.
U izvješću se prikazuje globalni utjecaj klimatskih promjena. Daje se pregled njihovih društvenih i ekonomskih utjecaja, uključujući utjecaje na sigurnost opskrbe hranom i raseljavanje stanovništva.
Ove su se godine zajednice diljem svijeta suočile s požarima, poplavama i iznimno visokim temperaturama. Svjetski vođe trebali bi se ozbiljno zabrinuti zbog rekordno visokih globalnih temperatura, izjavio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres.
U videoporuci uz izvješće WMO-a o stanju klime, Guterres poziva svjetske vođe da se tijekom pregovora o klimatskim promjenama u okviru UN-a na konferenciji COP28 obvežu na hitno djelovanje. Još ima nade, rekao je.
Imamo plan djelovanja za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 °C koji će nam omogućiti da izbjegnemo najgori klimatski kaos. Međutim, svjetski vođe moraju na konferenciji COP28 dati znak za početak utrke kako bismo održali granicu od 1,5 °C na životu: moraju utvrditi jasna očekivanja za sljedeći krug akcijskih planova u području klime i obvezati se na partnerstva i financiranje kojima će se omogućiti njihova provedba; moraju se obvezati na utrostručenje obnovljivih izvora energije i udvostručenje energetske učinkovitosti; te se moraju obvezati na postupno ukidanje fosilnih goriva, uz jasne rokove usklađene s granicom od 1,5 °C, istaknuo je.
Kapaciteti energije iz obnovljivih izvora povećali su se za gotovo 10 % tijekom 2022., u čemu je prednjačila solarna energija i energija vjetra.
Privremeno izvješće WMO-a o stanju globalne klime objavljeno je kako bi poslužilo kao izvor informacija za pregovore na konferenciji COP28 u Dubaiju. U njemu su objedinjeni podaci dobiveni od nacionalnih meteoroloških i hidroloških zavoda, regionalnih klimatskih centara, UN-ovih partnera i vodećih znanstvenika u području klime. Brojke koje se odnose na temperature dobivene su konsolidacijom šest vodećih međunarodnih skupova podataka.
Konačno Izvješće o stanju globalne klime za 2023., zajedno s regionalnim izvješćima, bit će objavljeno u prvoj polovici 2024.
Ključni naglasci iz Privremenom izvješću WMO-a o stanju globalne klime
- Tekuća godina bit će najtoplija u povijesti mjerenja
- Razine stakleničkih plinova i dalje rastu
- Zabilježene su rekordne temperature površine mora i rekordno podizanje razine mora
- Površina antarktičkog morskog leda rekordno je niska
- Ekstremni vremenski uvjeti odnijeli su mnoštvo života i prouzročili veliku materijalnu štetu
Staklenički plinovi
Zabilježene koncentracije triju glavnih stakleničkih plinova – ugljikovog dioksida, metana i dušikovog oksida – dosegnule su rekordno visoke razine tijekom 2022., što je posljednja godina za koju su dostupne konsolidirane globalne vrijednosti. Podaci u stvarnom vremenu s konkretnih lokacija pokazuju da su razine tih triju stakleničkih plinova nastavile rasti tijekom 2023.
Globalne temperature
Godišnja srednja globalna temperatura izmjerena blizu površine tijekom 2023. (do listopada) bila je za oko 1,40 (± 0,12) °C viša od prosjeka razdoblja 1850. – 1900. Na temelju podataka za razdoblje do listopada praktički nema sumnje da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja, koje se provodi već 174 godine, te da će nadmašiti prethodne dvije najtoplije godine u povijesti mjerenja, 2016. za 1,29 ( ± 0,12) °C iznad prosjeka razdoblja 1850. – 1900. te 2020. za 1,27 (±0,13) °C.
Rekordne mjesečne globalne temperature izmjerene su u oceanu – od travnja do listopada – i s nešto kasnijim početkom na kopnu – od srpnja do listopada.
U lipnju, srpnju, kolovozu, rujnu i listopadu 2023. oboreni su prethodni rekordi za svaki od spomenutih mjeseci uz znatnu razliku u svim skupovima podataka kojima se SMO koristi za svoje izvješće o klimi. Srpanj je obično najtopliji mjesec u godini na globalnoj razini te je srpanj 2023. stoga postao najtopliji mjesec u povijesti mjerenja.
Temperature površine mora
Za globalne prosječne temperature površine mora zabilježene su rekordno visoke vrijednosti u odnosu na doba godine počevši od kasnog proljeća na sjevernoj Zemljinoj polutci. Tijekom svih mjeseci od travnja do rujna (što je najkasniji mjesec za koji imamo podatke) zabilježene su rekordno visoke temperature, a rekordi za srpanj, kolovoz i rujan oboreni su uz veliku razliku (oko 0,21 do 0,27 °C). Iznimno visoke temperature izmjerene su u istočnom dijelu Sjevernog Atlantika, u Meksičkom zaljevu i na Karibima te u velikim dijelovima Južnog Oceana, pri čemu su velike površine bile zahvaćene toplinskim valovima na moru.
Toplina oceana
Toplina oceana dosegnula je najvišu razinu u 65 godina mjerenja tijekom 2022., što je posljednja godina za koju su dostupni cjelogodišnji podaci.
Očekuje se da će se zagrijavanje nastaviti, što je nepovratna promjena u stoljetnim ili čak tisućljetnim razmjerima. Svi skupovi podataka ukazuju na to da su se stope zagrijavanja oceana posebno povećale u posljednja dva desetljeća.
Podizanje razine mora
Globalna srednja razina mora tijekom 2023. dosegnula je najvišu razinu od početka satelitskih mjerenja (od 1993.), što je posljedica nastavka zagrijavanja oceana, kao i otapanja ledenjaka i ledenih pokrova. Stopa globalnog srednjeg podizanja razine mora u proteklih deset godina (2013. – 2022.) bila je više no dvostruko veća od stope podizanja razine mora u prvom desetljeću za koje su dostupna satelitska mjerenja (1993. – 2002.).
Kriosfera
Površina antarktičkog morskog leda u veljači je pala na apsolutno najnižu razinu u povijesti satelitskih mjerenja (od 1979. do danas). Površina leda bila je na rekordno niskim razinama u odnosu na doba godine od lipnja nadalje. Godišnja najveća površina u rujnu iznosila je 16,96 milijuna km2, što je za oko 1,5 milijuna km2 manje od prosjeka razdoblja 1991. – 2020. te za oko 1 milijun km2 manje od prethodne rekordno niske najveće površine iz 1986.
Površina arktičkog morskog leda bila je daleko manja od uobičajenih razina, a godišnja najveća i najmanja površina morskog leda bila je peta, odnosno šesta najmanja u povijesti mjerenja.
U zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i u europskim Alpama tijekom sezone otapanja došlo je do rekordnog otapanja ledenjaka. Ledenjaci u Švicarskoj izgubili su oko 10 % svojeg preostalog obujma u prethodne dvije godine.
Ekstremne vremenske i klimatske prilike
Ekstremne vremenske i klimatske prilike ostavile su dalekosežne posljedice na svim nastanjenim kontinentima. Zabilježene su razorne poplave, tropski cikloni, ekstremne vrućine i suše te s njima povezani šumski požari.
Poplave koje se povezuju s ekstremnim količinama kiše uzrokovanim ciklonom Daniel na Sredozemlju pogodile su Grčku, Bugarsku, Tursku i Libiju. U Libiji su navedene poplave u rujnu odnijele posebno velik broj života.
Tropski ciklon Freddy u veljači i ožujku bio je jedan od najdužih tropskih ciklona na svijetu te je snažno utjecao na Madagaskar, Mozambik i Malavi. Tropski ciklon Mocha u svibnju bio je jedan od najintenzivnijih ciklona ikad zabilježenih u Bengalskom zaljevu.
Mnogi dijelovi svijeta bili su zahvaćeni ekstremnim vrućinama. Među najznačajnijima su one zabilježene u južnoj Europi i sjevernoj Africi, osobito u drugoj polovici srpnja, kada su zabilježene intenzivne i iznimno dugotrajne vrućine. Temperature u Italiji dosegnule su 48,2 °C, a rekordno visoke temperature zabilježene su i u istoimenom glavnom gradu Tunisa (49,0 °C), u Agadiru u Maroku (50,4 °C) te u istoimenom glavnom gradu Alžira (49,2 °C).
Sezona šumskih požara u Kanadi oborila je sve prethodne rekorde. Ukupno opožareno područje na nacionalnoj razini na dan 15. listopada dosegnulo je 18,5 milijuna hektara, što je za više od šest puta više od desetogodišnjeg prosjeka (za razdoblje 2013. – 2022.). Požari su također uzrokovali intenzivno onečišćenje dimom, posebno u gusto naseljenim područjima istočne Kanade i u sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Država. Najsmrtonosniji pojedinačni šumski požar ove godine dogodio se na Havajima, gdje je prijavljeno najmanje 99 poginulih, što ga čini najsmrtonosnijim šumskim požarom u SAD-u u više od 100 godina.
Nakon pet uzastopnih sušnih sezona na širem području Roga Afrike uslijedile su poplave zbog kojih je došlo do još većeg raseljavanja stanovništva. Kapacitet tla za apsorpciju vode smanjen je zbog suše, što je dovelo do povećanog rizika od poplava tijekom kišne sezone u travnju i svibnju.
Dugotrajna suša intenzivirala se u mnogim dijelovima Srednje i Južne Amerike. U sjevernoj Argentini i Urugvaju količina kiše u razdoblju od siječnja do kolovoza bila je za 20 % – 50 % manja od prosjeka, što je dovelo do gubitka usjeva i niskih razina zadržavanja vode.
Društveni i ekonomski utjecaji
Uslijed opasnosti povezanih s vremenskim i klimatskim prilikama pogoršali su se izazovi koji se odnose na sigurnost opskrbe hranom i raseljavanje stanovništva, kao i utjecaji na stanovništvo u nepovoljnom položaju. Te su opasnosti nastavile uzrokovati nova, produljena i sekundarna raseljavanja, čime se dodatno pogoršao nepovoljan položaj brojnih osoba koje su već ranije bile prisiljene napustiti svoje domove iz složenih višestrukih razloga, uključujući sukobe i nasilje.
Djelotvorni sustavi ranog upozoravanja kojima je obuhvaćeno više opasnosti jedan su od ključnih elemenata za smanjenje utjecaja katastrofa. Cilj međunarodne inicijative Rana upozorenja za sve (Early Warnings for All) je obuhvatiti sve stanovnike Zemlje sustavima ranog upozorenja do kraja 2027. Izrada i provedba lokalnih strategija za smanjenje rizika od katastrofa povećali su se od usvajanja Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa.