Prosječne globalne razine CO2 2015. dosegnule 400 ppm
Visoke razine stakleničkih plinova označile početak nove ere klimatske stvarnosti
WMO, 24. 10. 2016. − Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u Ženevi sljedeće priopćenje za medije:
Globalna prosječna koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi 2015. godine prvi put je dosegnula važnu i simboličnu granicu od 400 dijelova po milijun (ppm), a 2016. postavila je novi rekord uslijed snažnog El Niña, stoji u Biltenu o stakleničkim plinovima Svjetske meteorološke organizacije.
Razine CO2 i prije su dosizale granicu od 400 ppm u određenim mjesecima u godini i u određenim dijelovima svijeta, no nikad prije na razini globalnog prosjeka za cijelu godinu. Slijedom praćenja podataka s najstarije postaje za praćenje stakleničkih plinova Mauna Loa na Havajima predviđa se da će koncentracije CO2 u 2016. cijelu godinu ostati iznad razine od 400 ppm i da se još naraštajima i naraštajima neće spustiti ispod te razine.
Rast CO2 potaknut je El Niñom koji je započeo 2015. i čiji snažni učinak se nastavio u dobrom dijelu 2016. godine. Uzrokovao je suše u tropskim područjima i smanjio kapacitet "ponora ugljika" kao što su šume, vegetacija i oceani za apsorpciju CO2. Ponori ugljika trenutačno apsorbiraju oko polovice emisija CO2, no postoji rizik da će doći do njihova zasićenja, čime bi se povećao udio emitiranog ugljičnog dioksida koji ostaje u atmosferi, upozorava se u Biltenu o stakleničkim plinovima.
U razdoblju između 1990. i 2015. godine promjene u ravnoteži zračenja koje dolazi u atmosferu i onog koje izlazi iz nje (radiative forcing) - koje imaju zagrijavajući učinak na našu klimu - porasle su za 37 % zbog stakleničkih plinova koji se dugotrajno zadržavaju u atmosferi, kao što su ugljični dioksid, metan i dušikov(I)oksid (N2O) iz industrijskih i poljoprivrednih izvora, te iz kućanstava.
"2015. godina označila je početak nove ere optimizma i djelovanja na suzbijanju klimatskih promjena zahvaljujući Pariškom klimatskom sporazumu, no 2015. ujedno će ući u povijest kao godina koja je označila novu eru stvarnosti kad je riječ o klimatskim promjenama, s rekordno visokim koncentracijama stakleničkih plinova", rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. "El Niño je nestao. Klimatske promjene još su uvijek tu."
"Nedavni sporazum u Kigaliju koji donosi izmjene i dopune takozvanog Montrealskog protokola i predviđa postupno ukidanje fluorougljikovodika, koji djeluju kao snažni staklenički plinovi, izvrsna je vijest. WMO pozdravlja predanost međunarodne zajednice sadržajnom klimatskom djelovanju", rekao je g. Taalas.
"Ali pravi slon u prostoriji je ugljični dioksid, koji se zadržava u atmosferi tisućama godina, a u oceanima još duže. Bez bavljenja emisijama CO2 ne možemo se boriti protiv klimatskih promjena i održavati porast temperature ispod 2 °C više nego u predindustrijskoj eri. Stoga je od najvećeg značaja da Pariški sporazum zaista stupi na snagu mnogo prije od predviđenog 4. studenog i da požurimo s njegovom implementacijom", rekao je.
WMO i njeni partneri rade na uspostavi Integriranog svjetskog informacijskog sustava za stakleničke plinove koji će dati informacije koje narodima mogu pomoći u praćenju njihovog napretka prema ispunjenju nacionalnih ciljeva kad je riječ o emisijama, unaprijediti nacionalne sustave izvješćivanja o emisijama i dati informacije o dodatnim mjerama za ublaženje. Ovaj sustav nadovezuje se na dugogodišnje iskustvo WMO-a u opažanju stakleničkih plinova i atmosferskom modeliranju.
WMO također teži unaprjeđenju meteoroloških i klimatskih usluga za sektor obnovljive energije i potpori zelenoj ekonomiji i održivom razvoju. Potrebne su nam nove usluge kako bismo mogli optimizirati korištenje proizvodnje energije iz sunca i vjetra te hidroenergije.
Naglasci Biltena o stakleničkim plinovima
Bilten o stakleničkim plinovima Svjetske meteorološke organizacije izvješćuje o koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi. Emisije su ono što dolazi u atmosferu. Koncentracije su ono što ostaje u atmosferi nakon složenog sustava međusobnih interakcija između atmosfere, biosfere, kriosfere i oceana. Oceani apsorbiraju oko četvrtine ukupnih emisija, a biosfera apsorbira još jednu četvrtinu, čime se smanjuje količina CO2 u atmosferi.
Bilten o stakleničkim plinovima pruža znanstvenu osnovu za donošenje odluka. WMO ga je objavila uoči UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koji će se održati u Marakešu u Maroku od 7. do 18. studenog 2016.
Na ugljični dioksid (CO2) otpadalo je oko 65 % promjene u ravnoteži zračenja koje dolazi u atmosferu i onog koje iz nje izlazi prouzročene stakleničkim plinovima koji se dugo zadržavaju u atmosferi. Predindustrijska razina od oko 278 ppm predstavljala je ravnotežu između atmosfere, oceana i biosfere. Prirodna ravnoteža promijenjena je ljudskim djelovanjem, kao što je izgaranje fosilnih goriva, pa su prosječne globalne razine u 2015. iznosile 144 % predindustrijskih razina. 2015. godine prosječna globalna koncentracija CO2 dosegnula je 400.0 ppm. Porast razine CO2 od 2014. do 2015. bio je veći nego prethodne godine i veći od prosjeka proteklih 10 godina.
Osim što je smanjio kapacitet vegetacije za apsorpciju CO2, snažni El Nino također je doveo do povećanja emisija CO2 od šumskih požara. Prema podacima iz Globalne baze podataka o emisijama požara, emisije CO2 u ekvatorijalnoj Aziji, gdje su u kolovozu i rujnu 2015. izbili ozbiljni šumski požari, bile su više nego dvostruko više od prosjeka za razdoblje 1997. - 2015.
Metan (CH4) drugi je najvažniji staklenički plin koji se dugo zadržava u atmosferi i odgovoran je za oko 17% promjene u ravnoteži zračenja koje dolazi u atmosferu i onog koje izlazi iz nje. Oko 40 % metana koji se emitira u atmosferu dolazi iz prirodnih izvora kao što su močvare i termiti, a oko 60 % posljedica je ljudskih djelovanja kao što su stočarstvo, uzgoj riže, iskorištavanje fosilnih goriva, odlagališta otpada i izgaranje biomase. Atmosferski metan 2015. godine dosegnuo je novu rekordno visoku razinu od oko 1845 dijelova po milijardi (ppb) i trenutačno je na 256 % predindustrijske razine.
Dušikov(I)oksid (N2O) emitira se u atmosferu kako iz prirodnih (oko 60 %), tako iz antropogenih izvora (oko 40 %), što uključuje oceane, tlo, izgaranje biomase, uporabu gnojiva i različite industrijske procese. Njegova atmosferska koncentracija u 2015. iznosila je oko 328 dijelova po milijardi, što predstavlja 121 % predindustrijskih razina. Dušikov(I)oksid također igra važnu ulogu u uništavanju stratosferskog ozonskog omotača koji nas štiti od štetnih ultraljubičastih sunčevih zraka. Dušikov(I)oksid odgovoran je za oko 6 % promjene u ravnoteži zračenja koje dolazi u atmosferu i onog koje izlazi iz nje uzrokovane stakleničkim plinovima koji se dugo zadržavaju u atmosferi.
Drugi staklenički plinovi koji se dugo zadržavaju u atmosferi
Sumporov heksafluorid važan je staklenički plin koji se dugo zadržava u atmosferi. Proizvodi ga kemijska industrija, najvećim dijelom kao električki izolator u opremi za distribuciju električne energije. Njegove atmosferske razine otprilike su dvostruko više od razina zabilježenih sredinom devedesetih godina 20. stoljeća. Klorofluorougljici (CFC), koji oštećuju ozonski omotač, zajedno s manje halogeniranim plinovima odgovorni su za oko 12 % promjene u ravnoteži zračenja koje dolazi u atmosferu i onog koje iz nje izlazi prouzročene stakleničkim plinovima koji se dugo zadržavaju u atmosferi. Dok razina CFC-a i većine halona opada, razine nekih halogeniranih klorofluorougljikovodika i fluorougljikovodici (HFC), također snažnih stakleničkih plinova, rastu po relativno brzim stopama, iako je njihova količina još mala.
Napomene za urednike
Globalni program promatranja atmosfere Svjetske meteorološke organizacije (www.wmo.int/gaw) koordinira sustavna opažanja i analize stakleničkih plinova i drugih vrsta u tragovima. Podatke za Bilten o stakleničkim plinovima dala je pedeset i jedna država. Podatke mjerenja daju države koje sudjeluju u programu, a arhivira ih i distribuira World Data Centar za stakleničke plinove (WDCGG) pri Japanskoj meteorološkoj agenciji. (http://ds.data.jma.go.jp/gmd/wdcgg)
WMO je izradila tri nove animacije čija je svrha poduprijeti objavu Biltena o stakleničkim plinovima 2015. i promovirati novi koncept praćenja emisija, izvora i ponora stakleničkih plinova. Animacija o "Ciklusu ugljika" pruža osnovne informacije o pozadini porasta atmosferskih razina stakleničkih plinova. "Mjerenje nacionalnih emisija" i "Praćenje atmosfere u svrhu smanjenja urbanih emisija stakleničkih plinova" opisuje kako se praćenje atmosfere visoke rezolucije može koristiti za točnije praćenje emisija stakleničkih plinova za potporu donošenju odluka. Animacije su dostupne na arapskom, kineskom engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku na stranici public.wmo.int
Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas sustava Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodi.
public.wmo.int
Za više informacija molimo kontaktirati: Clare Nullis, cnullis(at)wmo.int. Telefon +41227308478.
