Objave - priopćenja
Klimatske promjene ne posustaju
WMO-ovo izvješće o stanju globalne klime u 2022. godini
DHMZ, 21. 4. 2023. - U glavnom uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi prof. dr. sc. Peteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i dr. sc. Omar Baddour, voditelj Radne skupne WMO-a za praćenje klime predstavili su danas WMO-ovo Izvješće o stanju globalne klime u 2022. godini.
Glavni zaključci izvješća temeljem praćenja ključnih klimatskih pokazatelja (staklenički plinovi, temperatura, porast morske razine, zagrijavanje i zakiseljavanje oceana, morski led i ledenjaci) i učinaka klimatskih promjena te ekstremnog vremena su:
Stanje globalne klime 2022. pokazuje planetarni raspon promjena na kopnu, u oceanima i atmosferi koje su uzrokovane rekordnim razinama stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu. Unatoč efektu hlađenja uzrokovanom događajem La Niña u posljednje tri godine globalne temperature zraka razdoblja 2015. – 2022. su osam najtoplijih godina otkada postoje mjerenja. Otapanje ledenjaka i porast razine mora, koji su opet dosegnuli rekordne razine tijekom 2022., nastavit će se još tisućama godina.
Dok emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti i klima se neprestano mijenja, stanovništvo je diljem svijeta ozbiljno pogođeno ekstremnim vremenom i klimatskim događajima. Na primjer, neprestana suša u istočnoj Africi, kiše u Pakistanu koje su oborile rekorde te toplinski valovi u Kini i Europi pogodili su desetke milijuna ljudi, potaknuvši nesigurnost hrane i pojačavši migracije, a troškovi iznose milijarde dolara u gubitcima i štetama, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
Ipak, suradnja UN-ovih agencija pokazala se vrlo učinkovitom u odgovoru na humanitarne učinke koji su potaknuti ekstremnim vremenom i klimatskim događajima, naročito u smanjenju smrtnosti i gospodarskih gubitaka koji su s time povezani. Inicijativa UN-a Rano upozorenje za sve nastoji ispuniti postojeći nedostatak kapaciteta kako bi se svakoj osobi na Zemlji omogućila pokrivenost uslugama ranog upozorenja. Trenutno oko stotinu zemalja nema adekvatne i dostupne meteorološke usluge. Kako bi se postigao ovaj ambiciozan zadatak potrebno je poboljšati mreže motrenja, investirati u rano upozorenje, kapacitete hidroloških i klimatskih usluga., rekao je.
Novo izvješće WMO-a dodatno je upotpunjeno informacijama namijenjenim donosiocima odlukama o tome kako se ponašaju pokazatelji klimatskih promjena te kako napredna tehnologija čini prijelaz na obnovljive izvore energije jeftinijim i dostupnijim nego ikad.
Osim klimatskih pokazatelja, u izvješću je dan naglasak i na učinke. Rastuća pothranjenost pogoršana je složenim učincima hidrometeoroloških opasnosti i pandemijom COVID-19 te dugim sukobima i nasiljem.
Prema izvješću, tijekom godine, opasni klimatski događaji i događaji povezani s vremenom potaknuli su novo raseljavanje stanovništva i pogoršali uvjete za više od 95 milijuna ljudi koji su se već morali iseliti početkom godine.
Izvješće također rasvjetljava ekosustave i okoliš te pokazuje kako klimatske promjene utječu na periodičke događaje u prirodi poput listanja drveća i migracija ptica.
WMO-ovo Izvješće o stanju o globalne klime izdano je uoči sutrašnjeg Dana planeta Zemlje. Njegovi glavni zaključci uključeni su u poruku glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa povodom Dana Zemlje.
Imamo alate, znanje i rješenja, ali moramo požuriti. Potrebno nam je ubrzano klimatsko djelovanje s jačim i bržim smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako bi se porast globalne temperature ograničio na 1,5 °C. Također nam je potrebno masovno povećanje investicija u prilagodbu i otpornost, posebice za najranjivije zemlje i zajednice koje su najmanje doprinijele krizi., rekao je gospodin Guterres.
Izvješće WMO-a izdano je nakon Izvješća o stanju klime u Europi koje je izdala Copernicusova služba za praćenje klimatskih promjena (C3S). Ono upotpunjuje Šesto izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), a koje uključuje podatke do 2020. godine.
Ključni rezultati izvješća
I. Klimatski pokazatelji
Srednja globalna temperatura u 2022. bila je 1,15 °C [1,02 °C , 1,28 °C] iznad prosjeka referentnog razdoblja 1850. – 1900. Godine od 2015. do 2022. bile su osam najtoplijih godina prema instrumentalnom mjerenju od 1850. Godina 2022. bila je peta ili šesta najtoplija godina unatoč tri uzastopne godine hlađenja zbog La Niñe (takva trostruka La Niña dogodila se samo tri puta u posljednjih 50 godina).
Koncentracije stakleničkih plinova. Koncentracije triju glavnih stakleničkih plinova (ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida) dosegnule su rekordne razine tijekom 2021., posljednje godine za koju su dostupne konsolidirane globalne vrijednosti (1984.-2021.). Godišnji porast koncentracija metana od 2020. do 2021. bio je najviši otkada postoje mjerenja. Podaci stvarnog vremena sa specifičnih lokacija pokazuju da su razine triju stakleničkih plinova nastavile rasti tijekom 2022.
Ledenjaci. Referentni ledenjaci za koje postoje dugoročna motrenja pogođeni su promjenom prosječne debljine od preko - 1,3 m između listopada 2021. i listopada 2022. Ovaj je gubitak mnogo veći od prosjeka u posljednjem desetljeću. Šest od deset godina s najnegativnijom zabilježenom ravnotežom mase (1950. – 2022.) pojavile su se od 2015. Ukupni gubitak debljine od 1970. iznosi gotovo 30 m.
Europske Alpe oborile su rekorde u otapanju ledenjaka zbog kombinacije malih količina zimskog snijega, prodora saharske prašine u ožujku 2022. i toplinskih valova između svibnja i početka rujna.
U Švicarskoj je 6 % volumena ledenjačkog leda izgubljeno između 2021. i 2022. – i jedna trećina između 2001. i 2022. Prvi put u povijesti nijedan snijeg nije preživio ljetnu sezonu otapanja čak ni na najvišim mjernim mjestima, a time ni nakupljanje svježeg leda. Švicarski meteorološki balon zabilježio je 0 °C na visini od 5 184 m 25. srpnja, što je najveća zabilježena linija nula stupnjeva u 69-godišnjem rekordu i tek drugi put da je visina linije nula stupnjeva premašila 5 000 m (16 404 ft). Na vrhu Mont Blanc zabilježene su nove rekordne temperature.
Mjerenja na ledenjacima u visokim planinama Azije, zapadnoj Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i dijelovima Arktika također otkrivaju značajne gubitke mase ledenjaka. Na Islandu i u sjevernoj Norveškoj došlo je do određenog povećanja mase povezane s količinama oborine većim od prosjeka i relativno hladnim ljetom.
Prema IPCC-u, ledenjaci su globalno izgubili više od 6 000 Gt leda u razdoblju od 1993. do 2019. godine. To predstavlja ekvivalentnu količinu vode od 75 jezera veličine Ženevskog jezera, najvećeg jezera u zapadnoj Europi.
Grenlandska ledena ploča završila je s negativnom ukupnom bilancom mase 26. godinu zaredom.
Morski led na Antarktici pao je 25. veljače 2022. na 1,92 milijuna km2, najnižu razinu zabilježenu i gotovo 1 milijun km² ispod dugoročnog prosjeka (1991.-2020.). U ostatku godine stalno je bio ispod prosjeka, s rekordno niskim razinama u lipnju i srpnju.
Arktički morski led u rujnu na kraju ljetnog topljenja povezan je s 11. najnižom mjesečnom minimalnom količinom leda u satelitskom zapisu.
Sadržaj topline u oceanu dosegao je novu opaženu rekordnu razinu 2022. Oko 90 % energije zarobljene u klimatskom sustavu stakleničkim plinovima odlazi u ocean, donekle ublažavajući čak i veća povećanja temperature, ali predstavljajući rizike za morske ekosustave. Stope zagrijavanja oceana bile su posebno visoke u posljednja dva desetljeća. Unatoč stalnim uvjetima La Niñe, 58 % površine oceana doživjelo je barem jedan morski toplinski val tijekom 2022.
Globalna srednja razina mora nastavila je rasti tijekom 2022. godine, dosegnuvši novu rekordnu visinu prema zapisu satelitskog visinomjera (1993. – 2022.). Stopa rasta globalne srednje razine mora udvostručila se između prvog desetljeća satelitskog mjerenja (1993. – 2002., 2,27 mm/god i posljednjeg (2013. – 2022., 4,62 mm/god).
U razdoblju 2005. – 2019. ukupni gubitak leda na kopnu s ledenjaka, na Grenlandu i Antarktici doprinio je 36 % porastu srednje globalne razina mora, dok je zagrijavanje oceana (termalnom ekspanzijom) doprinijelo 55 %. Varijacije u kopnenoj pohrani vode doprinijele su 10 %.
Zakiseljavanje oceana: CO2 reagira s morskom vodom i smanjuje njezin pH, odnosno dolazi do zakiseljavanja oceana, koje je prijetnja organizmima i procesima ekosustava. Šesto izvješće IPCC-a zaključilo je Postoji vrlo visoka pouzdanost da je pH na površini otvorenog oceana sada na najnižoj vrijednosti na kojoj je bila u posljednjih 26 tisuća godina i sadašnje stope promjene vrijednosti pH nisu od tada zabilježene.
II. Socioekonomski i okolišni učinci
Suša je zahvatila istočnu Afriku. Količine kiše bile su ispod prosjeka u pet uzastopnih kišnih sezona, što je najduži takav niz u 40 godina. Od siječnja 2023. procijenjeno je da se više od 20 milijuna ljudi suočilo s akutnim nedostatkom hrane u cijeloj regiji, pod utjecajem suše i drugih šokova.
Rekordna kiša u srpnju i kolovozu dovela je do velikih poplava u Pakistanu. Bilo je više od 1700 smrtnih slučajeva, a 33 milijuna ljudi bilo je njome pogođeno, dok je gotovo 8 milijuna ljudi raseljeno. Ukupna šteta i ekonomski gubici procijenjeni su na 30 milijardi američkih dolara. Prošlogodišnji srpanj (181 % iznad normale) i kolovoz (243 % iznad normale) bili su najkišovitiji otkada postoje mjerenja na nacionalnoj razini.
Rekordni toplinski valovi zahvatili su Europu tijekom ljeta. U nekim je područjima ekstremna vrućina bila povezana s iznimno suhim uvjetima. Prekomjeran broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi premašio je ukupno 15 000 u Španjolskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Portugalu.
Kina je imala najopsežniji i najdugotrajniji toplinski val od početka nacionalnih mjerenja, koji se protezao od sredine lipnja do kraja kolovoza te je rezultirao najtoplijim ljetom što je zabilježeno s razlikom od više od 0,5 °C. To je ujedno bilo i drugo najsušnije ljeto u povijesti.
Nesigurnost hrane: Od 2021. godine 2,3 milijarde ljudi suočavalo se s nedostatkom hrane, od čega se 924 milijuna ljudi suočilo s ozbiljnom nesigurnošću hrane. Predviđalo se da je 767,9 milijuna ljudi bilo suočeno s pothranjenošću tijekom 2021., što je 9,8 % svjetske populacije. Polovica ih je u Aziji, a jedna trećina u Africi.
Toplinski valovi u predmonsunskoj sezoni 2022. u Indiji i Pakistanu uzrokovali su pad prinosa usjeva. To je, u kombinaciji sa zabranom izvoza pšenice i ograničenjima izvoza riže u Indiji nakon početka sukoba u Ukrajini, ugrozilo dostupnost, pristup i stabilnost osnovnih namirnica na međunarodnim tržištima hrane i predstavljalo velike rizike za zemlje koje su već pogođene nestašicom osnovnih namirnica.
Raseljenost: U Somaliji je gotovo 1,2 milijuna ljudi postalo interno raseljeno zbog katastrofalnih učinaka suše na živote stoke i poljoprivrede te gladi tijekom godine, od kojih je više od 60 000 ljudi otišlo u Etiopiju i Keniju tijekom istog razdoblja. Istodobno, Somalija je ugostila gotovo 35 000 izbjeglica i tražitelja azila u područjima pogođenim sušom. Dodatnih 512 000 internih raseljavanja povezanih sa sušom zabilježeno je u Etiopiji.
Poplave u Pakistanu pogodile su oko 33 milijuna ljudi, uključujući oko 800 000 afganistanskih izbjeglica smještenih u pogođenim područjima. Do listopada je oko 8 milijuna ljudi interno raseljeno zbog poplava, a oko 585 000 sklonilo se na mjestima za pomoć.
Okoliš: Klimatske promjene imaju važne posljedice za ekosustave i okoliš. Na primjer, nedavna procjena usmjerena na jedinstveno visoko područje oko Tibetanske visoravni, najvećeg skladišta snijega i leda izvan Arktika i Antarktika, pokazala je da globalno zatopljenje uzrokuje širenje umjerene zone.
Klimatske promjene također utječu na periodičke događaje u prirodi, kao što je cvjetanje drveća ili migriranje ptica. Na primjer, cvjetanje trešnjinog cvijeta u Japanu bilježi se od 801. godine i pomaknuto je na ranije datume od kasnog devetnaestog stoljeća zbog učinaka klimatskih promjena i urbanog razvoja. Tijekom 2021. datum pune cvatnje bio je 26. ožujka, najranije zabilježen u više od 1200 godina. U 2022. datum cvatnje bio je 1. travnja.
Ne reagiraju sve vrste u ekosustavu na iste klimatske utjecaje ili istom brzinom. Na primjer, vrijeme proljetnog dolaska 117 europskih migratornih vrsta ptica tijekom pet desetljeća pokazuje sve veće razine neusklađenosti s drugim proljetnim događajima, kao što su listanje i let insekata, koji su važni za preživljavanje ptica. Takve su neusklađenosti vjerojatno pridonijele smanjenju populacije nekih migrantskih vrsta, osobito onih koje prezimljavaju u supsaharskoj Africi.
WMO-ovo Izvješće o stanju globalne klime u 2022. godini dostupno je ovdje.
Dodatne informacije:
Deseci stručnjaka iz raznih institucija i programa doprinijeli su ovom izvješću, uključujući nacionalne hidrološke i meteorološke službe te globalne centre za podatke i analizu te regionalne klimatske centre, Svjetski program za istraživanje klime (WCRP), Globalni program motrenja atmosfere (GAW), Globalni program motrenja kriosfere (GCW) i Copernicusovu službu za praćenje klimatskih promjena (C3S) kojom upravlja ECMWF. U izradi izvješća sudjelovali su i partneri UN a: UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Međuvladina oceanografska komisija (IOC-UNESCO), Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR), Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i Svjetski program za hranu (WFP).
Gdje je god to bilo moguće, klimatološki standard WMO-a, 1991.-2020., koristi se kao bazno razdoblje za dosljedno izvješćivanje. Međutim, za neke pokazatelje nije moguće koristiti ovu osnovnu vrijednost zbog nedostatka mjerenja tijekom cijelog razdoblja ili zato što je potrebno dulje razdoblje za izračun reprezentativne statistike.
Za srednju globalnu temperaturu koristi se razdoblje 1850.-1900. To referentno razdoblje korišteno je u nedavnim izvješćima IPCC-a kao zamjena za predindustrijske temperature i relevantno je za razumijevanje napretka u odnosu na ciljeve Pariškog sporazuma