1. Naslovnica
  2. Objave, najave , natječaji

Objave - priopćenja


Izvješće o stanju klimatskih usluga 2020.: Prijelaz s ranih upozorenja na rano djelovanje

DHMZ, 13. 10. 2020. – Danas na Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izdala je priopćenje čiji prijevod donosimo u cijelosti:

U posljednjih 50 godina više od 11 000 katastrofa pripisuje se vremenu, klimi te opasnostima povezanim s vodama uključujući i dva milijuna smrtnih slučajeva i 3,6 bilijuna USD gospodarskih gubitaka. Prema novom objedinjenom izvješća agencija prosječan broj zabilježenih smrtnih slučajeva smanjio se za jednu trećinu, dok se broj zabilježenih katastrofa povećao pet puta, a i ekonomski gubici povećali su se za faktor 7.

Ekstremne vremenske i klimatske nepogode postale su u učestalije, intenzivnije i opasnije zbog klimatskih promjena i iznimno su jako pogodile najranjivije zajednice. Prema izvješću o stanju klime 2020. koje je izdano povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa jedan od troje ljudi još uvijek nije adekvatno obaviješten sustavima ranog upozorenja.

Godine 2018. globalno je oko 108 milijuna ljudi trebalo pomoć od međunarodnog sustava humanitarne pomoći zbog oluja, poplava, suša i požara. Procjenjuje se da će se taj broj povećati za 50 % do 2030. godine i stajat će oko 20 milijardi dolara godišnje.

Izvješće u čijoj je izradi sudjelovalo 16 međunarodnih agencija i financijskih institucija donosi upute kako i gdje vlade mogu investirati u učinkovite sustave za rano upozorenje koji jačaju otpornost određene zemlje na višestruke vremenske, klimatske i hidrološke opasnosti te donosi uspješne primjere.

U izvješću se ističe koliko je važno promijeniti prognoziranje temeljeno na učincima – što predstavlja evoluciju prognoziranja s kakvo će vrijeme biti na što će vrijeme učiniti tako da ljudi i poduzeća mogu unaprijed postupati na temelju danih upozorenja.

Izvješće o stanju klimatskih usluga 2020

Izvješće o stanju klimatskih usluga 2020. sastoji se od 16 različitih studija koje se temelje na uspješnim sustavima ranog upozorenja na opasnosti uključujući tropske ciklone i uragane, poplave, suše, toplinske valove, šumske požare, pješčane i prašinske oluje, najezde pustinjskih skakavaca, jake zime i otapanja glečerskih jezera.

Dok je pandemija COVID-19 pokrenula veliku međunarodnu zdravstvenu i ekonomsku krizu od koje ćemo se godinama oporavljati, važno je imati na umu da će klimatske promjene još stoljećima predstavljati sve veću prijetnju ljudskim životima, ekosustavima, gospodarstvu i društvima, rekao je profesor Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Oporavak od pandemje COVID-19 prilika je da krenemo naprijed održivijim putem prema otpornosti i prilagodbi u svjetlu antropogenih klimatskih promjena, napomenuo je profesor Taalas u uvodnoj riječi ovog izvješća.

Izvješće o stanju klimatskih usluga 2020. predstavlja osnovu za razumijevanje kako pojačati zaštitu najranjivijih, uključujući inicijative poput mehanizama kao što su Climate Risk i Early Warning Systems (CREWS), koji su zajedno sa l’Agence Francaise de Développement, omogućili financiranje ovog izvješća.

Ovo je izvješće usklađeno s WMO-om i sadrži materijale 16 različitih međunarodnih organizacija: l’Agence Francaise de Développement; Adaptation Fund; Climate Policy Initiative; Climate Risk and Early Warning Systems initiative; Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO); Group on Earth Observations; Green Climate Fund; Global Environment Facility; International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies; Risk-informed Early Action Partnership; United Nations Office for Disaster Risk Reduction; United Nations Development Programme; World Bank Group and its Global Facility for Disaster Reduction and Recovery; World Food Programme; the World Health Organization – World Meteorological Organization Climate and Health Office, and WMO.

Nedostatak kapaciteta

Gotovo 90 % najnerazvijenih zemalja i malih otočnih zemalja u razvoju prepoznalo je sustave ranog upozorenja kao glavni prioritet u svojem nacionalnom doprinosu klimatskim promjenama. Ipak, mnogima od njih nedostaje potrebni kapacitet i financijske se investicije ne ulijevaju u područja u kojima su najpotrebnija.

Situacija je prilično ozbiljna u malim otočnim državama u razvoju (SIDS) i najnerazvijenijim državama (LDC). Od 1970. godine male otočne zemlje u razvoju izgubile su 153 milijarde USD zbog opasnosti povezanih s vremenom, klimom i vodama – što je značajan iznos s obzirom da je prosječni BDP tih zemalja 13,7 milijardi dolara. U tom je razdoblju 1,4 milijuna ljudi malih otočnih zemalja u razvoju izgubilo život (70 % ukupne smrtnosti) zbog vremenskih, klimatskih i nepogoda povezanih s vodama.

Podaci koje je ustupilo 138 članica WMO-a pokazuju da samo 40 % zemalja ima rane sustave upozorenja od višestrukih opasnosti (MHEWS). To znači da u prosjeku jedan od troje ljudi još uvijek nema pristup ranim upozorenjima. Trenutno je samo 75 članica WMO-a (39 %) istaknulo da izdaju prognoze temeljene na učincima.

U mnogim je zemljama u razvoju razumijevanje upozorenja loše, a napredak u komunikacijskim tehnologijama nije potpuno iskorišten kako bi se doprlo do ljudi koji su u opasnosti, što je naročito slučaj u najnerazvijenijim državama.

Diljem svijeta nedostaje kapaciteta kojim se s ranih upozorenja prelazi na rano djelovanje, osobito u najnerazvijenijim državama. Afrika se suočava s najvećom nejednakošću u kapacitetu. Diljem ovog velikog kontinenta, kapacitet je dobar u smislu prognoziranja i znanju o rizicima, no u zemljama u kojima su podaci dostupni samo 44 % ljudi ima pristup ranom upozorenju.

Svi se vremenski i klimatski sustavi oslanjaju na podatke sustavnog motrenja. Ipak, mreže meteoroloških postaja često su neadekvatne, naročito diljem Afrike gdje je samo 26 % postaja udovoljilo zahtjevima WMO-a u 2019. godini.

Potrebno je više

Povećanje nepogoda povezanih s klimatskim uvjetima upućuje na to da je potrebno posvuda povećavati investiranja u prilagodbu. To posebno uključuje smanjenje rizika povezanih s vremenskim i klimatskim nepogodama te nepogodama povezanih s vodama. Potrebno je više ulagati u poboljšanja pristupa informacijama o riziku te u poboljšanja sustava ranog upozorenja na višestruke opasnosti.

Dobra je vijest da su financiranja koja se odnose na klimu postigla rekordnu razinu, prelazeći iznos od pola bilijuna USD prvi put u razdoblju od 2017.do 2018. Ipak, to je djelovanje znatno manje od onoga što je potrebno za scenarij ispod 1,5 °C. Prema procjenama Globalne komisije za prilagodbu (Global Commission on Adaptation) za razdoblje od 2020. do 2030.bit će potrebno 180 milijardi dolara.

Unatoč tome što se 2018. po prvi puta za klimu izdvojilo gotovo pola bilijuna dolara, financiranje prilagodbe činilo je samo mali dio (5 %) od čega je još manji dio utrošen na informiranje o riziku i ranim sustavima upozorenja.

Strateške preporuke

Izvješće donosi šest strateških preporuka za poboljšanje provedbe i učinkovitosti sustava ranog upozorenja širom svijeta:

  1. Investirati kako bi se popunili nedostaci sustava ranog upozorenja, naročito u najnerazvijenijim državama u Africi i malim otočnim zemljama u razvoju.
  2. Potrebno je usmjeriti investiranje s ranog sustava informiranja u rano djelovanje.
  3. Omogućiti održivo financiranje globalnog sustava motrenja koje je preduvjet za rano upozorenje.
  4. Pratiti protok novca kako bi se poboljšalo razumijevanje da su ti izvori raspoređeni u skladu s potrebama sustava ranog upozorenja te kakve to ima učinke.
  5. Razviti veću dosljednost u motrenju i procjeni kako bi se učinkovitost sustava ranog upozorenja mogla bolje odrediti.
  6. Osigurati bolju pokrivenost mjerenjima, naročito u malim otočnim zemljama u razvoju.

Strateške preporuke prikazane na karti svijeta

Poruke

Mami Mizutori, posebna predstavnica glavnog tajnika za smanjenje rizika od katastrofa, Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofe (UNDRR):

Pandemija COVID-19 utjecala je na to da se rizik tiče svakoga. Ovo razumijevanje i zamah moramo pretvoriti u još snažniju borbu za naš planet protiv većih, snažnijih i razornijih klimatskih događaja. Do sada su 93 zemlje članice UN-a razvile nacionalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa, a to je zauzvrat postalo glavni prioritet u svim nacionalnim planovima za prilagodbu prema Pariškom sporazumu. Tako se mora nastaviti: ključan izazov bit će prilagodba sustava ranog upozorenja kako bi se istovremeno mogle uzeti u obzir biološke opasnosti i ekstremni vremenski uvjeti.

Qu Dongyu, glavni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO):

Preventivno djelovanje i učinkoviti podaci o vremenu, sustavi ranog upozorenja i procjene rizika od katastrofa, mogu spasiti milijune života za vrijeme ratova i prirodnih katastrofa. ,,Rano upozorenje, rano poduzimanje akcija’’, prema tome, vodeće je načelo mog ureda pri FAO-u kojim se borimo protiv potencijalnih rizika za globalni sustav hrane i poljoprivrede, čak i prije najnovije najezde skakavaca i pandemije COVID-19.

Mikko Ollikainen, menadžer Fonda za prilagodbu (Adaptation Fund):

Godina 2020. istaknula je važnost izgradnje veće otpornosti na klimatske promjene u ranjivim zemljama u razvoju, ali isto tako i veće otpornosti prema rizicima koji ugrožavaju zdravlje i ekonomiju. Klimatske su usluge važne u postizanju otpornosti i Fond ima ključnu ulogu u ovom partnerstvu svojim konkretnim projektima koji su u tijeku i služe najranjivijim zajednicama. Oko 20 % portfelja posvećeno je pomaganju zemljama u izgradnji otpornosti uz pomoć sustava za rana upozorenja i projekata za smanjenje rizika od katastrofa. Fond ujedno pomaže i daje nove mogućnosti usmjerene na ubrzavanje povećanja projekata, učenje i inovacije u prilagodbi, uključujući smanjenje rizika od katastrofa.

Yannick Glemarec, izvršni direktor, Fond za zelenu klimu (Green Climate Fund):

Ovo izvješće predstavlja pravovremeno upozorenje o potrebi za klimatskim uslugama kako bi se zaštitilo najranjivije od razornih klimatskih nepogoda. Fond za zelenu klimu, najveći svjetski financijski fond za zemlje u razvoju, financirao je nadogradnju komponenata ranog upozorenja koje je financirao WMO. To uključuje tehnologije motrenja vremena, obučavanje tehničkog osoblja i izgradnju stabilnih komunikacijskih mreža kako bi se članovima zajednice omogućilo da primaju i razumiju informacije o klimi. Potpora Fonda usmjerena je na najranjivije – 74 % od 877 milijuna dolara koji su do danas dodijeljeni za informacije o klimi i rane sustave upozorenja namijenjeni su slabo razvijenim zemljama, malim otočnim zemljama u razvoju i zemljama u Africi. Fond povezuje raspršene mreže informacija o klimi na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini kako bi se učvrstila globalna klimatska motrenja. Naša potpora seže od bolje pripremljenosti malavijskih ribara na plimne valove do poboljšanja infrastrukture za otpornost u karipskim državama kao što su Antiguva i Barbuda koje su trenutno izložene sve češćim udarima uragana. Suradnja Fonda i WMO-a iznimno je važna jer zajednički radimo na povećanju upotrebe informacija o klimi i sustavima za rano upozorenje koji se temelje na čvrstim klimatskim znanstvenim dokazima.

Cjelovito Izvješće o stanju klimatskih usluga 2020. dostupno je ovdje.