Objave - priopćenja
U 2023. je oboren globalni temperaturni rekord
DHMZ, 12. 1. 2024. - Svjetska meteorološka organizacija (WMO) danas je službeno potvrdila da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uz znatnu razliku u odnosu na prethodnu najtopliju godinu. Godišnja srednja globalna temperatura približila se vrijednosti od 1,5 °C višom u odnosu na predindustrijsku razinu, što je simbolična razina jer je cilj Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama ograničiti dugoročni porast temperature (u prosjeku tijekom više desetljeća, a ne za pojedinačnu godinu poput 2023.) na najviše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Šest vodećih međunarodnih skupina podataka pomoću kojih se prati globalna temperatura, a koje je objedinila WMO, pokazuju da je godišnja srednja globalna temperatura 2023. bila za 1,45 ± 0,12 °C viša od predindustrijskih razina (1850. – 1900.). Svakoga mjeseca, od lipnja do prosinca 2023. zabilježeni su novi mjesečni rekordi globalne temperature. Srpanj i kolovoz 2023. bili su dva najtoplija mjeseca u povijesti mjerenja.
Klimatske promjene najveći su izazov s kojim se čovječanstvo suočava. Utječu na sve nas, a posebno na one u najranjivijem položaju, izjavila je glavna tajnica WMO-a, prof. Celeste Saulo. Ne možemo si dopustiti daljnje čekanje. Već poduzimamo mjere, ali moramo poduzeti više i moramo to učiniti brzo. Moramo drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova i ubrzati tranziciju na obnovljive izvore energije, dodala je.
Prelazak s La Niñe, koja ima učinak hlađenja, na El Niño, koji ima učinak zagrijavanja, koji se dogodio do sredine 2023. jasno se očituje u porastu temperature u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to da je utjecaj El Niño na globalne temperature obično najveći nakon što njegov vrhunac prođe, 2024. bi mogla biti još toplija, objasnila je.
Dok događaji El Niño nastaju prirodno te se pojavljuju i nestaju iz godine u godinu, dugoročnije klimatske promjene se intenziviraju, što je nedvojbeno posljedica ljudskog djelovanja. Kriza nejednakosti pogoršava se uslijed klimatske krize. Potonja utječe na sve aspekte održivog razvoja i ugrožava nastojanja usmjerena na borbu protiv siromaštva, gladi, zdravstvenih problema, raseljavanja i propadanja okoliša, rekla je prof. Saulo, koja je 1. siječnja 2024. preuzela dužnost glavne tajnice WMO-a.
Od osamdesetih godina 20. stoljeća svako je desetljeće bilo toplije od prethodnog. Proteklih devet godina bilo je najtoplije u povijesti mjerenja. Prije toga najtoplije godine u povijesti mjerenja bile su 2016. (snažan El Niño) i 2020., kad su zabilježene temperature za 1,29 ±0,12 °C, odnosno 1,27 ±0,12 °C više od predindustrijskih razina.
Na temelju šest skupina podataka, desetogodišnji prosjek razdoblja 2014. – 2023. bio je za 1,20 ±0,12 °C viši od prosjeka razdoblja 1850. – 1900., uz uračunatu toleranciju nesigurnosti.
Zemlja se prži ljudskim djelovanjem. Prošla je godina bila tek najava katastrofične budućnosti koja nas očekuje ako ne budemo djelovali odmah. Na rekordne poraste temperature moramo odgovoriti pionirskim djelovanjem, izjavio je glavni tajnik UN-a António Guterres.
Još možemo izbjeći najgoru klimatsku katastrofu. Međutim, to će biti moguće samo ako budemo odmah djelovali, uz ambiciju koja je potrebna kako bi se porast globalne temperature ograničio na 1,5 °C i kako bi se ostvarila klimatska pravda, izjavio je.
Dugoročno praćenje globalnih temperatura samo je jedan od pokazatelja klime i načina na koji se ona mijenja. Među ostalim ključnim pokazateljima su koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, toplina u oceanima i acidifikacija oceana, razina mora, površina morskog leda i masena ravnoteža ledenjaka.
Iz privremenog izvješća WMO-a o stanju globalne klime za 2023., objavljenog 30. studenoga, vidljivo je da su rekordi oboreni i u slučaju ostalih pokazatelja.
Površinske temperature mora bile su iznimno visoke veći dio godine, što je bilo popraćeno snažnim morskim toplinskim valovima koji su uzrokovali veliku štetu. Površina antarktičkog morskog leda bila je najmanja u povijesti mjerenja kako za minimalnu vrijednost krajem ljeta u veljači tako i za maksimalnu vrijednost krajem zime u rujnu.
Te dugoročne promjene naše klime očituju se u svakodnevnim vremenskim prilikama. Ekstremne vrućine tijekom 2023. utjecale su na ljudsko zdravlje i doprinijele razornim šumskim požarima. Velike količine kiše, poplave i sve intenzivnije tropske ciklone ostavili su razoran trag, sijući za sobom smrt i goleme materijalne štete.
WMO će svoje konačno izvješće o stanju globalne klime za 2023. objaviti u ožujku 2024. To će izvješće uključivati pojedinosti o socioekonomskim učincima na sigurnost opskrbe hranom, raseljavanje i ljudsko zdravlje.
Službene skupine podataka
Objedinjeni rezultati WMO-a temelje se na šest međunarodnih skupina podataka kako bi se dobila mjerodavna procjena temperatura.
WMO se koristi skupinama podataka temeljenim na klimatološkim podacima s lokacija motrenja, brodova i plutača u globalnim pomorskim mrežama koje razvijaju i održavaju Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA), NASA-in Goddardov institut za svemirske studije (NASA GISS), Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe (Met Office), Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia (HadCRUT) i skupina Berkeley Earth.
WMO također koristi podatake reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i njegove Službe za klimatske promjene Copernicus te Japanske meteorološke agencije (JMA). Reanalizom se kombiniraju milijuni meteoroloških i pomorskih motrenja, uključujući satelitska motrenja, primjenom meteorološkog modela kako bi se izradila potpuna reanaliza atmosfere. Kombinacijom motrenja i modeliranih vrijednosti omogućuje se procjena temperatura u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu na planetu, čak i u područjima za koja imamo malo podataka kao što su polarne regije.
Prošla godina je bila najtoplija u svih šest skupina podataka.
Pariški sporazum
Cilj Pariškog sporazuma je održati porast globalne srednje temperature na vrijednosti znatno nižoj od 2 °C iznad predindustrijskih razina, uz istovremeno poduzimanje napora da se porast temperature ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama navodi da su rizici povezani s klimom koji prijete prirodnim i ljudskim sustavima u slučaju globalnog zagrijavanja od 1,5 °C viši nego trenutačno, ali su niži nego pri 2 °C.
U studiji koju su prošle godine izradili WMO i Met Office predviđeno je da vjerojatnost da će godišnja prosječna globalna temperatura zraka privremeno premašiti porast od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine tijekom najmanje jedne godine u razdoblju od 2023. do 2027. godine iznosi 66 %.
To ne znači da ćemo trajno prekoračiti razinu od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma, koja se odnosi na dugoročno zagrijavanje tijekom mnogo godina.
Vjerojatnost da će se granica od 1,5 °C privremeno prekoračiti u stalnom je porastu od 2015., kad je bila gotovo jednaka nuli. Za godine u razdoblju od 2017. do 2021. vjerojatnost njezina prekoračenja iznosila je 10 %.