Državni hidrometeorološki zavod DHMZ

Objave - priopćenja

Dosadašnji sušni uvjeti i izgledi za kolovoz 2022.

DHMZ, 4. 8. 2022. - Obzirom da većih količina oborine u većini krajeva Hrvatske nije bilo dulje vremena sve više su vidljive posljedice suše u prirodi, najviše na biljkama i niskim vodostajima rijeka. U ovom tekstu dat ćemo prikaz stanja aktualne suše u nekoliko segmenata te izglede vremena za kolovoz.

Važno je napomenuti da razlikujemo nekoliko tipova suše koje se mogu razvijati posljedično jedna za drugom: prvo uočavamo meteorološku sušu kao manjak oborine ili njen izostanak u određenom vremenskom razdoblju. Posljedica je smanjenje vlažnosti tla pa govorimo o agronomskoj suši koja se odražava u poljoprivredi i okolišu. Ako se nastavi period nedostatka ili smanjenih oborina slijedi hidrološka suša koja se očituje u smanjenju vodostaja i protocima u našim rijekama, jezerima, ali i podzemnim vodama koje pijemo. Zadnja je socio-ekonomska suša koju prepoznajemo kroz neravnotežu u vodoopskrbi i potražnji za vodom.

Meteorološka suša - stanje

Agronomska suša - stanje

Hidrološka suša - stanje

Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja kolovoza 2022.

Suša i klimatske promjene

Meteorološka suša - stanje

Odstupnje srednje mjesečne temperature zraka

Temperature više od prosjeka obilježile su prva dva mjeseca (lipanj i srpanj) klimatološkog ljeta 2022., nastavljajući tako niz od već tri uzastopna mjeseca znatno toplija od prosjeka (Slika 1.). Svibanj je bio u klasi toplo i vrlo toplo, lipanj ekstremno topao na čitavom teritoriju, a srpanj topao do ekstremno topao na pojedinim dijelovima teritorija Hrvatske. Toplina je pogodovala pojačanom isparavanju vlage iz tla, vodenih površina i vegetacije.

Odstupanje količine oborine

Oborine je u posljednja tri mjeseca uglavnom bilo manje od prosjeka (Slika 2.). U svibnju su oborinske prilike bile vrlo sušne u srednjoj Dalmaciji, a sušne u sjevernoj i južnoj. Na postaji Split-Marjan svibanj 2022. je bio drugi najsušniji unazad 42 godine (gledajući nizove nakon 1981.), u Makarskoj treći najsušniji i na Hvaru četvrti. U lipnju je ekstremno sušna bila šira okolica Parga, vrlo sušno je bilo u Gorskom kotaru, Istri i dijelovima gorske Hrvatske od Zavižana do Gospića, a sušni su bili dijelovi istočne i središnje Hrvatske, Kvarnera, gorske Hrvatske i sjeverne Dalmacije sa zaleđem. Na postajama Parg, Gospić i Split-Marjan ovo je bio treći najsušniji lipanj gledajući nizove nakon 1981., a u Gradištu, Rijeci, Pazinu, na Zavižanu i u Ogulinu četvrti najsušniji lipanj. U srpnju se nastavilo razdoblje deficita oborine iako ne tako izrazitog kao u lipnju pa je sušno bilo u istočnoj i dijelu središnje Hrvatske, a sušno je bilo u okolici Slavonskog Broda i Križevaca koji je bio i ekstremno sušan. Gledajući nizove nakon 1981., u Križevcima je ovo bio najsušniji srpanj posljednje 42 godine, na Bilogori drugi najsušniji, u Gradištu, Slavonskom Brodu i na Zavižanu treći, u Osijeku četvrti najsušniji unazad 42 godine.

Standardizirani oborinski indeks

Praćenje meteorološke suše koja je rezultat deficita oborine, a može trajati više mjeseci provodi se standardiziranim oborinskim indeksom (SPI). Prema vrijednostima indeksa za srpanj 2022. (Slika 3.) koji pokazuje oborinsku bilancu unazad dva (SPI2) i tri mjeseca (SPI3) te unazad pola godine (SPI6), očit je deficit oborine koji traje dulje vrijeme na čitavom području Hrvatske.

Izrazitija suša sa SPI2 u klasama vrlo do ekstremno sušno opaža se u dijelovima istočne, središnje i gorske Hrvatske te Kvarnera i dijelovima Dalmacije. SPI3 u klasama vrlo do ekstremno sušno nastavlja se u ovim područjima, a jača u Istri i sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Ekstremno sušno unazad pola godine (SPI6) je u Istri i na srednje-dalmatinskim otocima, dok je vrlo sušno na dijelovima kontinentalne i gorske Hrvatske, na obali i zaleđu. Ovakva situacija doprinijela je srpanjskim savjetima za smanjenje potrošnje vode, posebice u Istri.

Trajanje sijanja Sunca

Na svim postajama su kumulativne vrijednosti trajanja sijanja Sunca više od prosjeka što je očekivano obzirom na nedostatak oborine, dakle smanjene naoblake. Grafovi trajanja sijanja Sunca na postajama dostupni su ovdje.

Agronomska suša - stanje

Nepovoljni vremenski uvjeti, koji kako je već navedeno vladaju još od svibnja, znatno utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Smanjenim prinosima najviše pridonosi suša i to u područjima uzduž Jadrana te u gorju, istočnim i sjevernim predjelima Hrvatske. Najviše su pogođene Dalmacija i Istra, gdje na ponekim mjestima kiša nije pala cijeli srpanj. Karte procjene učinka suše na prinos usjeva dostupne su ovdje.

U proteklom razdoblju evapotranspiracija s biljaka je povećana zbog visokih temperatura, niske relativne vlažnosti zraka i vjetra. Uz dodatni nedostatak vode u tlu biljkama je vrlo teško održati svoj puni potencijal te su one prisiljene smanjivati svoju lisnu masu i odbacivati plodove.

Suša nanosi štete u maslinarstvu i nepovoljno se odražava na punjenje ploda masline, koje su ove godine obilno rodile. U kontinentalnim krajevima izvjesni su smanjeni prinosi kukuruza zbog ubrzanog nalijevanja zrna i sazrijevanja uslijed vodnog stresa. Uz smanjene prinose, troškove proizvodnje, posebice u povrćarstvu, povećavaju potrebe za navodnjavanjem te dodatnom prihranom kako bi biljke lakše podnijele toplinski i vodni stres. Mladim nasadima voćaka potrebna je dodatna pažnja.

Suša utječe i na drugi otkos trave, u kojemu je smanjen volumen suhe tvari te se povećavaju troškovi prikupljanja hrane za stoku. Uz biljke, veliki stres je i za životinje, koje traže zaklon i pitku vodu. Divlje životinje prilaze naseljima u Istri u potrazi za vodom, koju im stanovništvo organizirano osigurava putem napajališta.

Hidrološka suša - stanje

Za potrebe određivanja trenutnog hidrološkog stanja, te hidrološkog modeliranja, neizostavan parametar je i oborina, stvarno izmjerena te prognozirana iz meteoroloških modela.

Intuitivno najjednostavnije je početi promatrati hidrološki ciklus krenuvši od trenutka kada nastaje oborina, a kako je ranije navedeno već dulje vremena u Hrvatskoj nije bilo značajnije količine. Kratkotrajno nevrijeme koje na relativno malom prostoru donese veću količinu oborina, u ukupnoj vodnoj bilanci relativno malo doprinosi hidrološkoj situaciji. Stoga kao ocjenu oborinskog stanja koje doprinosi hidrološkoj situaciji koristimo standardizirani oborinski indeks (SPI) za posljednjih 6 i više mjeseci. Iz zadnje dostupnih podataka (slika 3.) vidljivo je da približno u cijeloj Hrvatskoj tijekom zadnjih 6 do 18 mjeseci postoji manjak oborine. Direktna posljedica navedenog stanja su hidrološki minimumi, izraženije prisutni na vodotocima jadranskog sliva.

Vodonosnici u kršu (jadranski sliv) ovisniji su o oborini, te ukoliko se nastavi razdoblje smanjenih ili bez oborina vjerojatnije je očekivati probleme na tim područjima, a posebice radi turističke sezone i popratne povećane potrošnje vode.

Vodostaji velikih rijeka koje izviru izvan Hrvatske (Dunav i Drava) manje su ovisni o lokalnim oborinama, te reflektiraju hidrološku situaciju svog slivnog, a ujedno šireg geografskog područja. Sliv rijeke Save zauzima 43 % teritorija Hrvatske te osim dotoka iz Slovenije značajno ovisi i o lokalnim prilikama.

Vodostaji svih rijeka u Hrvatskoj niži su od uobičajenih, ali za sada nisu premašili apsolutne minimume. Vodostaji su u stagnaciji i prema hidrološkim modelima očekuje se nastavak tog trenda. Sezonske prognoze Europskog sustava za upozoravanje na opasnost od poplava (EFAS), nam također ukazuju na veliku vjerojatnost malih protoka i u narednom razdoblju za područja slivova rijeke Save i Jadrana.

Na grafovima je vidljiv utjecaj rada hidroelektrana koje stvaraju dnevne oscilacije, ali za potrebe hidrološke situacije bitno je promatrati generalni trend vodostaja.

Također, važno je spomenuti utjecaj hidroelektrana na reguliranje protoka, koje su u ovakvim uvjetima niskih vodostaja, sa svojim akumulacijama, dužne osigurati minimalne potrebne protoke u rijekama.

Mali protoci se mogu definirati na više načina, no najjednostavniji od njih je preko krivulje trajanja protoka na određenoj hidrološkoj postaji (Slika 5.). Uobičajeno se gledaju vrijednosti protoka koje traju više od 70 - 95 % analiziranog razdoblja (Hisdal et al., 2004). Na slici 5. je krivulja trajanja dnevnih vrijednosti protoka za hidrološku postaju Zagreb na Savi za referentno razdoblje 1991. - 2020. Uobičajeno se označavaju kao Q₇₀, Q₉₀ i Q₉₅. Iz krivulje se vidi da je u razdoblju 1991. - 2020. protok Q₉₅ samo 79,9 m³/s. U navedenom razdoblju je najveći protok iznosio 2732 m³/s, a najmanji samo 48,7 m³/s. Ukoliko 95-ti percentil protoka gledamo kroz odgovarajući relativni vodostaj od -287 cm iz slike 4. vidimo da je takva malovodna situacija s niskim vodostajima prisutna u zadnjih mjesec dana na hidrološkoj postaji Zagreb na Savi.

Jeste li znali? Hidrologija je znanost koja proučava pojave vode na Zemlji i zakone njenog kruženja. Osnovni hidrološki parametar koji se mjeri je vodostaj, a najjednostavniji način mjerenja je opažanjem na vodokaznoj mjernoj letvi. Današnja mjerenja vodostaja vrše se modernim uređajima s automatskom dojavom rezultata. Mjerenje je definirano visinskom kotom nule i povezano je s apsolutnom nadmorskom visinom u geodetskom koordinatnom sustavu. Kota nule se definira prilikom uspostavljanja mjernog profila i ne mora nužno predstavljati bilo koju karakterističnu vrijednost vodostaja (minimalni, srednji, maksimalni). Mjerenjem vodostaja, brzine tečenja i pripadnog poprečnog profila, posredno mjerimo protok, tj. volumen vode koja u jedinici vremena prođe promatranim poprečnim profilom. Postoje metode za direktno mjerenje protoka, ali su nepraktične za automatska mjerenja, te se provode sezonski ili po potrebi, a služe za uspostavu protočnih krivulja kojima se za potrebe studija, analiza i prognoza uspostavlja praktična veza protoka i vodostaja u promatranom profilu za određeni vremenski period.

Važno! Kako se korito rijeke uslijed tečenja i drugih utjecaja s vremenom mijenja tako se u našim analizama uglavnom oslanjamo na protok, a ne na vodostaj.

Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja kolovoza 2022.

Trenutno je u Hrvatskoj na snazi upozorenje na toplinski val, treći ovoga ljeta, koji je izraženiji na Jadranu, a posebno treba izdvojiti kontinuirano razmjerno visoku temperaturu tijekom noći koja je usko povezana uz prilično ugrijano more. Idućih dana opasnost će se povisiti, u nekim dijelovima zemlje u vrlo veliku, zbog još više dnevne temperature.

Stabilno, suho i vruće bit će još u petak, 5. kolovoza 2022. Zatim će osobito u kopnenim krajevima uslijediti nestabilnije razdoblje uz blagi pad temperature pa će u tim predjelima i toplinski val vjerojatno završiti. U unutrašnjosti se očekuju lokalni pljuskovi koji najčešće neće donijeti značajniju količinu kiše, a na Jadranu će oborina uglavnom izostati.

Dugoročne prognoze do kraja kolovoza pa i za rujan i listopad upućuju na manjak oborine, a vrlo je vjerojatno i pozitivno odstupanje temperature zraka u odnosu na klimatološki prosjek.

Suša i klimatske promjene

Meteorološke suše u razdoblju 1991. – 2020. u odnosu na 1961. - 1990. povećale su se po intenzitetu, magnitudi, broju ekstrema i broju sušnih razdoblja. Sve kao posljedica globalnog povećanja temperature. Porast temperature radi klimatskih promjena posljedično povećava evapotranspiraciju i količinu vlage u zraku čime se hidrološki ciklus ubrzava, a što će kao vjerojatnu posljedicu imati češće oborinske događaje visokog intenziteta, ali i dugotrajnije suše u jadranskom području.

Šesto izvješće 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) zaključuje da su ljudski uzrokovane klimatske promjena od 50-tih godina prošlog stoljeća doprinijele povećanju trajanja agronomskih suša prvenstveno zbog povećane evapotranspiracije iznad kopnenih područja. Pri tome je šire područje Sredozemlja jedna od dviju regija s najjasnijim doprinosom ljudskog utjecaja (Slika 6.). 

S nastavkom zagrijavanja, očekuje se daljnje jačanje promjena u ekstremnim događajima. Tako svako dodatno povećanje globalne temperature zraka od 0,5 °C dovodi do očitih razlika i povećanja u intenzitetu i frekvenciji toplih ekstrema i toplinskih valova, intenzitetu i frekvenciji događaja s visokom količinom oborine te u slučaju većeg dijela Europe i Sredozemlja nastavku jačanja već opaženih promjena u agronomskim sušama (Slika 7.).