Objave - događanja
Ubrzavanje promjena
Svatko od nas može i mora potaknuti promjene kako bismo pridonijeli rješavanju krize povezane s vodom i sanitarnim uslugama.
DHMZ, 21. 3. 2023. - Svake se godine 22. ožujka obilježava Svjetski dan voda već trideset godina zaredom. Tada se održavaju brojne radionice, edukativne aktivnosti diljem svijeta ne bi li se podigla svijest o vrijednosti vode te globalnoj krizi povezanoj s vodom.
Ove se godine Svjetski dan voda provodi pod temom Ubrzavanje promjena kojom se naglašava da svatko od nas može i mora pokrenuti promjenu te može utjecati na goruće probleme s vodom u svijetu. Potrebno je hitno i neodgodivo globalno i lokalno djelovanje kako bi se postiglo sigurno i održivo upravljanje vodom i sanitarnim uslugama ne bi li se smanjili razorni utjecaji na zdravlje milijuna ljudi. Prema rezultatima izvješća Svjetske zdravstvene organizacije i UN-ovog tijela UN-Water Global Analysis and Assessment of Sanitation and Drinking Water (GLAAS) svijet se suočava s ozbiljnom krizom jer milijuni ljudi u svijetu imaju loš pristup sigurnoj vodi za piće, sanitarnim uslugama i higijeni, dok istovremeno raste učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja povezanih s klimatskim promjenama koji dodatno ugrožavaju pristup vodi.
Od 22. do 24. ožujka ove godine održat će se Konferencija o vodi Opće skupštine UN-a u New Yorku na kojoj će sudjelovati svjetski čelnici, donosioci odluka. Cilj je ove konferencije ujediniti svijet u ubrzavanju djelovanja prema postizanju 6. cilja održivog razvoja: voda i higijenski sanitarni uvjeti za sve do 2030. godine. Bit će to prilika da se u obliku podrške stvari učine boljima i da se voda počne koristiti za rješavanje izazova poput klimatske promjene, degradacije okoliša, siromaštva i nejednakosti. Vlade će u prosjeku morati raditi četiri puta brže kako bi ispunile svoje ciljeve SDG6 do 2030. Međutim, ne mogu same riješiti ovaj problem. Voda utječe na sve i svi moraju nešto poduzeti, stoga će se na konferenciji raspravljati o sljedećih pet važnih činjenica: 1. Voda je moćan alat za ambiciozne klimatske akcije, 2. Obnoviti ciklus vode od izvora do mora, 3. Opće zdravlje zahtijeva bolje upravljanje vodom, 4. Suradnja oko voda jača sigurnost vode, 5. Kako bi bilo učinkovito, upravljanje vodom mora uvijek biti uključeno.
Svjetski dan voda u Hrvatskoj
Važno je naglasiti da glavne zalihe pitke vode kod nas i u svijetu čine podzemne vode, a podzemne vode, što je ujedno bila i tema prošlogodišnjeg Dana voda, čine 12 % ukupnih količina vode u Hrvatskoj. Hrvatska je među prvih pet zemalja Europe i među 40-ak vodom najbogatijih zemalja na svijetu. Kao takva ima dovoljno pitke vode za buduće naraštaje. Za sada nema indikatora da bi trebalo doći do nestašice. Zanimljiva je činjenica da Hrvatska ima dovoljne količine pitke vode, međutim dio našeg stanovništva nema pristup pitkoj vodi zbog loše infrastrukture ili zastarjelog sustava. Također je zanimljiva činjenica da se čak 85 % svih bolesti u svijetu prenosi vodom i zato moramo biti naročito oprezni. Iako je voda obnovljivi resurs važno je štedjeti ju i ostavljati je što više u našim vodotocima. Voda se može pročišćavati i kao takva je ponovno upotrebljiva. Pročišćena voda može se koristiti za zalijevanje parkova, na njivama i poljima, a mulj se može koristiti kao gnojivo. Prilikom procesa pročišćavanja je važno kemikalije detaljno odstraniti. Nakon tretiranja, kanalizacijska voda čista je od kemikalija i bakterija. U Hrvatskoj je tek 0,5 % stanovništva priključeno na 3. stupanj pročišćavanja kojim se dodatno uklanjaju fosfor i dušik.
Uloga DHMZ-a
Državni hidrometeorološki zavod svojim djelovanjem pridonosi brizi i očuvanju voda što je osnovna zadaća Sektora za hidrologiju. Pri tome je važno istaknuti sudjelovanje DHMZ-a kao partnera Hrvatskim vodama u Projektu unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj – VEPAR. Uloga DHMZ-a je povećanje preciznosti karata opasnosti od poplava, zatim izrada karta rizika od poplava prikupljanjem i analizom batimetrijskih podataka i hidroloških podloga. DHMZ u ovom projektu sudjeluje u nekoliko komponenti kao što je izrada hidroloških studija, Hidrološkog atlasa, izrada prognostičkih modela te na obnovi mreže hidroloških postaja kojima je cilj smanjenje rizika od poplava u RH, kao i ostali pozitivni rezultati vezani uz unaprjeđenje u praćenju, analizama i iznalaženju optimalnih rješenja za integralno i održivo upravljanje vodama i vodnim okolišem u RH. Hidrološki atlas će se koristiti za potrebe boljeg planiranja i projektiranja novih zaštitnih i vodnih građevina. Do sada su, vezano uz ovaj projekt, održane dvije godišnje konferencije te stručne radionice. Prva je održana početkom 2022., a u planu je, do kraja projekta (2023.) održati još dvije. Sljedeća konferencija održat će se krajem ožujka 2023. u Varaždinu, a četvrta, ujedno i završna održat će se krajem godine u Zagrebu.
Konferencije se održavaju u svrhu koncipiranja prijedloga izrade planske dokumentacije vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske, planskog upravljanja rizicima od poplava te studijskom dokumentacijom, kroz ciljane analize i detaljne provjere sustava obrane od poplava i upravljanja rizicima od poplava. Konferencije ovoga tipa mogu dati rješenje i uvjete za buduće situacije vezane uz poplave, koje su svjesni smo, rezultat klimatskih promjena. Na Drugoj godišnjoj konferenciji projekta VEPAR, koja je održana u listopadu 2022. u Rijeci glavna ravnateljica DHMZ-a istaknula je sljedeće: U svijetu klimatskih promjena i sve učestalijih i ekstremnijih meteoroloških i hidroloških pojava moramo biti spremni kako bismo zaštitili naše društvo. Upravo je to uloga DHMZ-a, kao nacionalnog središta za motrenje vremena, klime, zraka i voda. Od projekta VEPAR očekujemo uspostavu prognostičkih i matematičkih modela za sve slivove naših rijeka u Hrvatskoj, što će sigurno biti jedan veliki iskorak i doprinos u sprječavanju i ublažavanju rizika od poplava.