Objave - događanja
Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda 2024.
DHMZ, 11. 3. 2024. - Svečanost obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda održat će se 20. ožujka 2024., s početkom u 10 sati, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (dvorana Judita Multimedijalnog centra Croatrium).
Klimatske promjene, jedan od najsloženijih globalnih izazova našeg doba, mijenjaju naš način života, utječu na našu sigurnost, okoliš, gospodarstvo, vodne resurse, vremenske uvjete te strukturu zajednice. Učinkovit odgovor na klimatske izazove obuhvaća uspješnu provedbu mjera prilagodbe i ublažavanja, prepoznavanje i upravljanje potencijalnim učincima i rizicima, te bolje razumijevanje kako će klimatske promjene utjecati na pojedine dijelove naše zemlje sada i u budućnosti.
Pritom je ključna suradnja svih segmenata hrvatskoga društva, od Vlade RH, žurnih službi, jedinica lokalne uprave i samouprave, gospodarstva, akademske zajednice, nevladinih organizacija i građana. Svima njima stručnjaci i znanstvenici DHMZ-a pouzdani su partneri, ne samo u donošenju svakodnevnih odluka, nego i u oblikovanju te provođenju strategija i mjera suočavanja s posljedicama klimatskih promjena i izazova.
Ovogodišnja tema svečanosti, Predani klimatskoj akciji, naglašava našu posvećenost i odlučnost u postizanju zajedničkog cilja - transformaciji Hrvatske u klimatski neutralno društvo te stvaranju sigurnije i održivije sadašnjosti, kao i budućnosti za generacije koje tek dolaze.
Svečanost je prilika za razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi jer našu budućnost oblikujemo odlukama koje donosimo danas.
Preliminarni program svečanosti Predani klimatskoj akciji
Svečanost obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda započet će kratkim uvodnim obraćanjem glavnog ravnatelja DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttlera, te pozdravnim govorima uvaženih gostiju. Svečanost će se nastaviti predavanjima na temu prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena kao dvjema komplementarnim strategijama važnima za učinkovito suočavanje s ovim globalnim izazovom. Njihova učinkovitost i uspješnost ovisi o strategijama, mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju na regionalnoj i lokalnoj razini.
Već tradicionalno, na svečanosti će DHMZ zahvaliti meteorološkim motriteljima na dugogodišnjem predanom radu, a Hrvatsko meteorološko društvo (HMD) uručiti priznanja u kategorijama priznanje studentu meteorologije, priznanje mladom meteorologu, priznanje za životno djelo, priznanje za značajan doprinos razvitku i radu HMD-a te priznanje za značajan doprinos razvitku i popularizaciji meteorološke struke.
Program svečanosti možete pogledati ovdje.
Svečanost će se prenositi uživo na YouTube profilu DHMZ-a.
Ublažavanje i prilagodba – dva stupa klimatske akcije
Dva su važna stupa klimatske akcije - ublažavanje i prilagodba. O njim će biti riječi u predavanjima na svečanosti obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda.
Ublažavanje klimatskih promjena: Hrvatska na putu prema klimatskoj neutralnosti
Kao članica Europske unije (EU), Hrvatska je posvećena usklađivanju svojih politika s ciljevima EU-a u području klime. Europski zeleni plan, koji je predstavila Europska komisija, služi kao smjernica u ostvarivanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Nekoliko je područja ključnih u ostvarenju tog cilja. Prvo, potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije, energije vjetra, hidroenergije, geotermalne i drugih.
To uključuje značajna ulaganja u infrastrukturu obnovljivih izvora energije i postupno ukidanje fosilnih goriva, koja su još uvijek prisutna velikim udjelom u energetskom miksu. Također, poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, prometu i industriji ključno je za smanjenje potrošnje energije a onda i emisija.
Zaštita prirode i očuvanje biološke raznolikosti što uključuje očuvanje šuma, močvara i obalnih ekosustava neizostavni su zadaci na tom putu. Isto tako, integriranje klimatskih aspekata i u ona područja koja do nedavno nisu bila predmet energetskih politika, poput poljoprivrede, turizma ili urbanističkog planiranja mora postati uobičajeno.
Suradnja s drugim europskim zemljama i međunarodnim partnerima važan je korak na tom putu. Da bi ubrzala napredak u dostizanju cilja Hrvatska mora razmjenjivati znanje, resurse i najbolje prakse s drugim zemljama Europske unije.
Jedan od važnih planskih dokumenata koji određuje put prema klimatskoj neutralnosti je Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan koji je u postupku ažuriranja, a definira ključne korake koje je potrebno poduzeti u svim sektorima, do i nakon 2030. godine, kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi.
Unatoč izazovima koji stoje pred nama, Hrvatska je posvećena postizanju klimatske neutralnosti i doprinosu širim europskim i globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
O predavaču:
Dražen Jakšić ravnatelj je Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) i istaknuti energetski stručnjak s više od 20 godina iskustva u planiranju razvoja energetskog sektora, optimizaciji rada sustava te analizama tržišta električne energije.
Diplomirao je na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva 1999. godine te je započeo svoju karijeru kao znanstveni novak na istom fakultetu. Nastavljajući svoje obrazovanje, 2003. godine, završio je studij poslovnog upravljanja.
Energetskom institutu Hrvoje Požar pridružuje se 2006. kao stariji istraživač, a od 2011. obnaša dužnost zamjenika voditelja Odjela za proizvodnju i transformaciju energije.
Tijekom svoje karijere u EIHP-u, vodio je i sudjelovao u mnogobrojnim projektima, kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnom planu, posebice na području jugoistočne Europe, subsaharske Afrike te Azije. Također, sudjelovao je u brojnim europskim projektima.
Kao predavač i vanjski ekspert Međunarodne agencije za atomsku energiju, aktivno je sudjelovao u programima edukacije o korištenju alata za planiranje razvoja energetskog sustava u više zemalja. Područje njegova stručnog rada obuhvaćaju i studije izvodljivosti za energetske objekte te razvoj energetske regulative.
Godine 2020., imenovan je ravnateljem Instituta nakon provedenog natječaja i na prijedlog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Ponovno je imenovan na tu funkciju 2024. godine, što svjedoči o njegovom kontinuiranom doprinosu i povjerenju koje uživa u svojoj stručnoj zajednici.
Prilagodba klimatskim promjenama: podrška DHMZ-a partnerima u stvaranju društva otpornog na klimatske izazove
Svjedoci smo mnogih ekstremnih događaja tijekom prošlih, ali i ovoj godini koji nas neprestano alarmiraju na nužnost hitnih mjera u borbi i prilagodbi na klimatske promjene. Naime, klimatske promjene utječu na sve aspekte društva i gospodarstva. Od druge polovine prošlog stoljeća prosječno je svako desetljeće sve toplije, a zbog brojnih prirodnih nepogoda od kojih su neke usko povezane s porastom globalne temperature trpimo brojne gubitke. U Hrvatskoj su ti gubici najveći uslijed suše i olujnih nevremena. Mnogima će ostati u sjećanju olujno nevrijeme koje je pogodilo Sjevernu i Panonsku Hrvatsku 19. srpnja 2023. godine uzrokujući ljudske žrtve te ogromne materijalne štete. Tog dana je u Hrvatskoj zabilježeno i rekordno veliko zrno tuče, promjera čak 13 cm, a u Europi je tog ljeta u nekoliko dana oboren rekord u veličini tuče čak dva puta. Prema podacima Europske baze podataka o opasnom vremenu novi europski rekord iz sjeverne Italije sada je čak 19 cm. A spomenuta baza, unatoč iznimnom napretku svih tehnologija, i dalje bilježi velik broj žrtava i ozlijeđenih uslijed nevremena što je zabrinjavajuće.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) partnerski ulazi s Ujedinjenim narodima (UN) u borbu za klimu čime se i nacionalne meteorološke službe kao Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) pridružuju u osiguravanju ostvarenja brojnih ciljeva održivog razvoja.
DHMZ kao državna upravna i znanstvena organizacija obavlja niz stručnih poslova vezanih uz meteorologiju, hidrologiju i kvalitetu zraka pružajući u tim segmentima podršku društvu te svim državnim tijelima. Ima ključnu ulogu u prilagodbi pripremajući brojne klimatske podloge i izvješća, razvijajući razne alate i produkte neophodne među ostalim i za procese izdavanje upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave. Uskom suradnjom s Ministarstvom unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstvom civilne zaštite, Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, Nacionalnom Središnjicom za traganje i spašavanje na moru, Hrvatskim vodama i mnogim drugima pokušavamo pravovremeno obavijestiti, pripremiti i zaštititi hrvatske građane od svih opasnih meteoroloških i hidroloških pojava.
Osim zaštite ljudskih života i imovine, veliku pozornost posvećujemo svim aktivnostima vezanim za zaštitu zdravlja, zraka, vode i osiguranju iskoristivosti obnovljivih izvora energije.
Našu zadaću shvaćamo vrlo ozbiljno kao i naš posao kojeg mnogi djelatnici DHMZ-a doživljavaju kao poziv i unatoč velikim izazovima koji su pred nama nadamo se da ćemo se zajedno s vama boriti da sljedećim generacijama ostavimo svijet u kojem će napredovati i cvasti. Kako bismo to lakše ostvarili nadamo se da će nam idućih godina biti osigurani i bolji uvjeti za rad u našoj novoj, tehnološki naprednoj i energetski zelenoj zgradi.
O predavačici:
Dr. sc. Tanja Renko vrhunska je meteorologinja s impresivnim akademskim i profesionalnim dostignućima.
Završila je Prirodoslovno matematičku V. gimnaziju u Zagrebu, a potom diplomirala geofiziku, odnosno meteorologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Dobitnica je dekanove nagrade za najboljeg studenta akademske godine 1999./2000. Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Od 2005. godine zaposlena je na DHMZ-u u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze (SVPAP) gdje radi kao oblasni sinoptičar. Godine 2014. postaje voditeljica Odjela za upozorenja na opasne vremenske pojave, a od 2021. voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave.
Paralelno s radom, upisuje poslijediplomski studij te 2018. godine stječe titulu doktorice znanosti s temom Pijavice na Jadranu: učestalost, karakteristike, uvjeti nastanka i mogućnost prognoziranja.
Od 2008. godine radi i kao prezenterica vremenske prognoze na HRT-u. Predstavnica je DHMZ-a u radnoj grupi EMMA/Meteoalarm, a sudjeluje i u brojnim drugim međunarodnim projektima, poput EUMeTrain, Eumetcal, SEEMET itd. Od 2020. dio je tima Europskog laboratorija za opasne oluje (ESSL). Kontinuirano se usavršava i sudjeluje na brojnim znanstvenim i stručnim konferencijama, tečajevima i radionicama, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Do sada bila je suvoditelj na tri diplomska rada. Rezultate svojih istraživanja objavila je u nekoliko radova u časopisima s međunarodnom recenzijom. Radove dr. sc. Tanje Renko možete pronaći ovdje.